Preuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina

2014. / 2015.

Semestar

Ljetni

Studij

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije

Godina
studija

1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta

OSNOVE STANIČNE BIOLOGIJE I GENETIKE

Kratica predmeta

IZBP-6

Šifra predmeta

97989

Status predmeta

Izborni

ECTS bodovi

Preduvjeti za upis predmeta

Nema

Ukupno opterećenje predmeta

Vrsta nastave

Ukupno sati

Predavanja

Seminari

Mjesto i vrijeme održavanja nastave

HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta

Ime i prezime

Jasminka Štefulj

Akademski stupanj

Doktorica znanosti

Zvanje

Docent

Kontakt e-mail

jasminka.stefulj@unicath.hr

Telefon

+385 (1) 4680 228

Konzultacije

Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava

Hrvatski

Opis
predmeta

Ciljevi predmeta: Upoznavanje s osnovama građe i funkcije stanice, načinom ekspresije genetičke informacije i općim načelima nasljeđivanja. Posebno će se osvrnuti na suvremena istraživanja u području bihevioralne neurogenetike.

Sadržaj predmeta: Evolucija prokariotskih i eukariotskih stanica; Stanični odjeljci; Kemijski sastav stanice; Biološke membrane; Stanični metabolizam; Enzimi; Stvaranje metaboličke energije; Sinteza proteina; Odnos gen – protein; Regulacija genske ekspresije; Organizacija staničnih genoma; Stanično signaliziranje; Mitoza; Mejoza; Apoptoza; Stanična obnova; Stanice matice; Geni, kromosomi, nasljeđivanje; Odnos genotipa i fenotipa; Monogenetska, poligenetska i multifaktorijalna svojstva; Epistaza; Epigenetika; Geni i ponašanje.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta

Raspraviti sličnosti i razlike među današnjim stanicama u kontekstu njihove evolucije od zajedničkog pretka; Opisati eksperimentalne pristupe koji se koriste u istraživanju stanica; Razlikovati tipove staničnih molekula i povezati stanične procese s ulogom enzima kao bioloških katalizatora; Opisati proces ekspresije genetičke informacije i objasniti genski kod; Usporediti organizaciju prokariotski i eukariotskih genoma i objasniti procese replikacije, održavanja i preslagivanja genomske DNA; Identificirati faze staničnog ciklusa i mehanizme stanične obnove; Konstruirati obiteljsko stablo i predvidjeti omjere nasljeđivanja monogenetskih svojstava; Imenovati i raspraviti čimbenike koji mijenjaju Mendelove omjere; Objasniti mehanizme interakcije okolinskih i genetskih čimbenika; Kritički raspraviti ulogu gena i okolinskih čimbenika u razvoju poremećaja ponašanja

Literatura

Obvezna

Cooper G. M., Hausmann, R. E. (2010). Stanica (prevedeno 5. izdanje). Zagreb: Medicinska naklada.
Turnpenny P, Ellard S. (2011). Emeryjeve osnove medicinske genetike. Zagreb: Medicinska naklada.
Lewis R. (2005). Human Genetics: Concepts and Applications. Boston: McGraw-Hill Higher Education.

Dopunska

http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr
Reece J. B., Urry L. A., Cain M. L., Wasserman S. A. Minorsky, P. V. Jackson R. B. (2010). Campbell Biology (9th ed.). Palo Alto, SAD: Benjamin Cummings
Alberts, B., Johnson, A., Lewis, J., Raff, M., Roberts, K., Alberts, P. W. (2002). Molecular Biology of the Cell (4th ed.). New York: Garland Science.

Način ispitivanja i ocjenjivanja

Polaže seDa

Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe

Ulazi u prosjekDa

Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35 bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kumulativno na dva kolokvija i na seminarskom izlaganju)
Uredno izvršene seminarske obveze (pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje)

Način polaganja ispita

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (dva kolokvija i seminarsko izlaganje)
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način ocjenjivanja

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – max. 70 bodova:

1. kolokvij – max. 30 bodova
2. kolokvij – max. 30 bodova
seminarski rad – max. 10 bodova

2. Završni ispit – max. 30 bodova (minimum za prolaz je 50% točne riješenosti)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100 bodova
vrlo dobar (4) – 80 89,9 bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 bodova

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova

VRSTA AKTIVNOSTI	ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata	UDIO OCJENE (%)
Pohađanje nastave	0.8	0
Kolokvij-međuispit	0.66	30
Kolokvij-međuispit	0.66	30
Seminarski rad	0.22	10
Ukupno tijekom nastave	2.34	70
Završni ispit	0.66	30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit)	3	100

Datumi kolokvija

7. i 14. tjedan nastave

Datumi ispitnih rokova

Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja

Tjedan

Tema

Uvod u kolegij; Podrijetlo i evolucija stanice

Pregledno o stanicama i istraživanju stanica

Kemijski sastav stanice; Biološke membrane; Transport tvari preko membrana

Stanični metabolizam; Proteini kao biokatalizatori; Metabolička energija

Biosinteza proteina i osnove molekularne biologije

Organizacija i redoslijed staničnih genoma

Replikacija, održavanje i preslagivanje genomske DNA

Stanično signaliziranje

Stanični ciklus

10.

Stanična smrt i stanična obnova

11.

Uvod u genetiku

12.

Mendelovsko nasljeđivanje

13.

Proširenja i odstupanja od Mendelovih zakona; Epigenetika

14.

Nasljeđivanje poligenetskih i multifaktorijalnih svojstava

15.

Uloga gena u razvoju normalnih i poremećenih oblika ponašanja

Seminari

Tjedan

Tema

Uvod u seminare

Izlaganja odabranih seminarskih tema

Prvi kolokvij

Izlaganja odabranih seminarskih tema

10.

Izlaganja odabranih seminarskih tema

11.

Izlaganja odabranih seminarskih tema

12.

Zadaci iz genetike

13.

Zadaci iz genetike

14.

Drugi kolokvij

15.

Ponavljanje i sinteza gradiva