Ciljevi: Cilj kolegija je potaknuti i zainteresirani studente za proučavanje povijesti ženskih redovničkih zajednica u Hrvatskoj, Europi i svijetu te njihovog doprinosa razvoju kulture, znanosti, socijalnih djelatnosti i školstva u pojedinim društvima i povijesnim razdobljima te potaknuti ih na vlastiti pristup istraživanju ovog predmeta. Studentima će se omogućiti upoznavanjem sa specifičnostima i izvorima koje se mogu koristiti za istraživanja ovog područja te upoznati ih s dosadašnjim dostignućima i istraživanjima. Komparativnom analizom povijesti ženskih redovničkih zajednica u Europi, svijetu i Hrvatskoj želi se studentima omogućiti upoznavanje s razvojem i doprinosom ženskog redovništva u Hrvatskoj kroz povijest te njenog utjecaj na razvoj hrvatske kulture i društva.

Sadržaj: Počeci ženskog redovništva i osnivanje samostana u Europi i Hrvatskoj u srednjem vijeku; dominikanke, benediktinke, klarise; novi redovi u ranom novom vijeku u Europi, svijetu i Hrvatskoj; osnivanje ženskih samostana u sjevernoj Hrvatskoj u ranom novom vijeku; doprinos ženskih redovničkih zajednica na razvoj kulture i gradova u srednjem i ranom novom vijeku u Europi i Hrvatskoj; položaj i status redovnica u srednjem i ranom novom vijeku u društvu; procvat ženskih redovničkih zajednica u 19. u Europi i njihov doprinos širenju pismenosti i školstva u Europi i Hrvatskoj: osnivanje škola, odgojnih ustanova, karitativne i socijalne skrbi; doprinos redovnica razvoju glazbe i književnost; položaj redovničkih zajednica u komunističkoj Jugoslaviji i oduzimanje imovine; ženske redovničke zajednice u suvremenom dobu u svijetu i Hrvatskoj

FRANZEN, August, Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1988. (dijelovi općenito o redovništvu i ženskim redovničkim zajednicama: str. 83-88, 107-113, 149-152, 159-162, 169-172, 175-177, 264-266, 274-279, 287-289, 299-300, 310-311, 325-327.); JEDIN, Hubert (ur.), Velika povijest Crkve, (dijelovi općenito o redovništvu: sv. 3/1 (Zagreb, 2001.) str. 504-513.; sv. 3/2 (Zagreb, 1993.), str. 17-28; sv. 4. (Zagreb, 2004.) str. 474-480., sv. 5. (Zagreb, 1978.), 505-514, sv. 6/1 (Zagreb, 1987.) str. 630-636.); VIDOVIĆ, Mile, Povijest Crkve u Hrvata, Split, 1996., str. 22-24, 79-85, 250-253, 466-480.; OSTOJIĆ, Ivan, Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima, sv. 1., Split, 1963. (dijelovi o benediktinkama str. 123-138.); PALAC, Natalija, “Djelovanje ženskih crkvenih redova na razvoj hrvatskog školstva”, u: Uloga Katoličke crkve u razvoju hrvatskog školstva, priredili Marko PRANJIĆ, Nedjeljko KUJUNDŽIĆ, Ivan BIONDIĆ, Hrvatska akademija odgojnih znanosti, Zagreb, 1994., str. 85-104.

OSTOJIĆ, Ivan, Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima, sv. 1-3., Split, 1963-1965.; KRASIĆ, Stjepan, Dominikanci: Povijest Reda u hrvatskim krajevima, Zagreb, Zagreb, 1997., 119-149.; MIRKOVIĆ, Mirko, Hrvatsko plemstvo, svećenstvo i redovništvo: njihova uloga u političkom, kulturnom i nacionalnom životu Hrvata, Zagreb 2003, str. 165-203.; BUTURAC, Josip, IVANDIJA Antun, Povijest katoličke crkve među Hrvatima, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1973., str. 59-60, 93, 99, 240-241, 253, 256, 269.; NIKOLIĆ, Zrinka, „Između vremenitih i vječnih dobara: Žene u dalmatinskim gradovima u ranom srednjem vijeku“, u: Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest, ur. Ines Trkulja, Zagreb, 2004., 33-56.; Kulturna baština samostana sv. Marije u Zadru, Posebna izdanja Instituta JAZU u Zadru, Zadar 1968.; STOŠIĆ, Krsto, Benediktinke u Šibeniku, Šibenik, 1994.; HOŠKO, Franjo Emanuel, KORADE, Mijo, „Školstvo i crkveni redovi“, u: Hrvatska i Europa, Sv. III: Barok i prosvjetiteljstvo (XVII-XVIII. stoljeće) (ur. I. Golub), Zagreb, 2003, 187-201.; FULURIJA, Minela, „Utemeljenje ženskoga samostana Sv. Katarine Sijenske u Dubrovniku“, u: Povijesni prilozi, vol. 45, No 45, prosinac 2013., 115-133.; CVITANOVIĆ, Đurđica, „Samostanski kompleksi u povijesnoj jezgri Varaždina“, u: Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, No 16-17, listopad 2006, 173-186.; CEGA, Fani, „Kako su živjele trogirske žene tijekom preporodnih previranja“, u: Ethnologica Dalmatica, Vol. 4-5, No 1., srpanj 1996., 52-62.; FAVALE, Agostino, „Pastoral mladih od XVI. do XIX. st.“, u: Kateheza, Vol 24, No 4, prosinac 2002., 346-358; GOTOVAC, Meri, „Suradnja župnika i redovnica u župnoj zajednici“, u: Kateheza, Vol 27, No 1, ožujak 2005, 29-38.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan(1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 30%
2) 1. kolokvij – 20%
3) 2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)