Kolegij obuhvaća najrazličitije aspekte povijesti manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Pod tim se podrazumijeva povijest nacionalnih manjinskih zajednica (Austrijanci, Bošnjaci-Muslimani, Crnogorci, Česi, Mađari, Nijemci, Romi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Židovi i dr.), religijskih manjinskih zajednica (pravoslavne, evangeličke, islamske, grkokatoličke, starokatoličke, židovske i dr.) i sl. Tijekom kolegija studentima bi bio dan pregled uključenosti spomenutih manjinskih zajednica u različite oblike društvenog života u Republici Hrvatskoj, pri čemu bi se nastavnoj problematici pristupilo na tematski način. U kronološkom smislu, kolegij bi obuhvaćao razdoblje od pojave tih zajednica pa do razdoblja suvremene Republike Hrvatske. Pojedine značajnije teme obradile bi se u sklopu seminarskog rada.

Krišto J. (2001.), Sukob simbola: politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb, 159.-320.;

Matijević Z. (2006.), Lučonoše ili herostrati: prilozi poznavanju crkveno-nacionalne povijesti Hrvata početkom XX. stoljeća, Zagreb, 128.-260.

izabrana seminarska literatura

1. Redovito pohađanje nastave: manje od 30% neopravdanih izostanaka; 2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% bodova tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminaru i kolokviju.

1.  Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) 0-49,9%

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a)Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

1)seminarske obveze – 30%

2)kolokvij – 40%

b)Završni ispit – 30% ocjene

1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)