Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest zdravstva
Kratica predmeta IZBP-42 Šifra predmeta 119037
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Dubravko Habek
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail dubravko.habek@os.t-com.hr Telefon +385 (1) 0913712112
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Sadržaj: Arhaična medicina: koncepti i dogme zdravlja. Medicina staroga vijeka: skolastička, grčka, kineska, arapska i rimska medicina. Medicina srednjega vijeka. Ekohistorija primitivnog i nadriliječenja. Medicina prosvjetiteljstva, prva i druga bečka medicinska škola. Povijest prirodnoga liječenja, homeopatije i akupunkture. Povijest javnoga zdravstva, epidemije i javnozdravstveni zakonici. Utjecaj Crkve na razvoj zdravstva, ljekarništva, sestrinstva i primaljstva. Povijest operacijske medicine: kirurgije, anestezije i porodništva / primaljstva. Razvoj osnivanja i razvoja zdravstvenih ustanova.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Steći temeljna i naprednija znanja iz razvoja medicine kroz mediokohistoriografska razdoblja (prethistorijsko razdoblje, razdoblje starih naroda, razdoblje srednjega vijeka, razdoblje renesanse, humanizma i prosvjetiteljstva, razdoblje novoga doba te razvoj medicine u Hrvatskoj); 2. Ovladati i razlikovati razvojne procese pojedinih struka unutar razvoja zdravstva kroz povijesna razdoblja; 3. Analizirati ih i sintetizirati kroz pojedina dostignuća u medicini, kirurgiji, sestrinstvu, primaljstvu i ljekarništvu: 4. Samostalno koristiti izvore za izradu seminara; 5. Javno prezentirati građu tijekom nastavnoga procesa; 6. Steći vještine za nastavak studiranja i stručno usavršavanje i biti kompetentan u komunikacijskim tehnologijama i historiografskim izvorima.
Literatura
Obvezna

Škrobonja A, Muzur A, Rotschild V: Povijest medicine za praktičare. Adamić,
Rijeka 2003.; Bazala V: Poviestni razvoj medicine u hrvatskim zemljama. Hrvatski
izdavalački bibliografski zavod, Zagreb 1943.

Dopunska

Eckart WU: Illustrierte Geschichte der Medizin. Springer Verlag 2012.; Cartwright, F., Biddeis M: Bolest i povijest. Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.; Habek, D: Povijest primaljstva, porodništva i ginekologije bjelovarskog kraja. Čvor Bjelovar, 2008.; Thaller, L: Zdravstvo Hrvatsko-Slavonske vojne krajine. Liječnički Vjesnik 1944; br.1, str. 1-27; Habek, D: Patobiografija Habsburgovaca. Tonimir, Varaždinske Toplice, 2007.; Habek D, Dokozić D, Lukić S: Krštenje u nuždi – medikohistoriografsko viđenje. Liječnički Vjesnik 2010; br. 132., str. 376-380; Habek D: Bjelovarska antologija anestezije. ČVOR Bjelovar, 2009.; Kidd M, Modlin, I: Van Swieten and the renaissance of Vienna Medical School. Journal of Word Surgery 2001, br. 25; 444.-450; Sanitarni kordon nekad i danas. Zbor liječnika Hrvatske i Zavod za zaštitu zdravlja grada Zagreba, Zagreb 1978, str. 3-17; Stein, G: Katechismus zum Gebrauche der Hebammen in den hochfürstlichen Hessischen Landen nebst Hebammenordnug und Anlagen. Marburg 1801.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze -pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i kolokvijima

Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze i kolokviji
2. Završni ispit (pismeni ili pismeni i usmeni)

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada je:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 % i više

Nastavne aktivnosti – 70%
1) seminarske obveze – 40%
2) 1. ili 2. kolokviji – 30 % (potrebno je riješiti 50 % 1. ili 2. kolokvija)
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) pismeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
2) usmeni: ukoliko je riješeno manje od 50 % ispita ili postoji želja za većom ocjenom

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.8 30
Seminarski rad 1.2 40
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. ili 13. nastavni termin.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvod u medikohistoriografiju, koncepti i dogme zdravlja i bolesti kroz prošlost
2. Hipokratova i Galenova medicina, eklektizam
3. Medicina staroga vijeka, skolastička medicina
4. Srednjovjekovlje u razvoju zdravstva
5. Renesansa i humanizam, prosvjetiteljstvo u medicini, bečka medicinska škola
6. Javnozdravstveni zakonici i uredbe
7. Hospiciji, lazareti, bolnice i klinike
8. Ekohistorija nadriliječenja
9. Uzročnici bolesti: razvoj mikrobiologije i parasitologije
10. Epidemije zaraznih bolesti kroz povijest
11. Povijesni razvoj psihijatrije, psihosomatike i kliničke psihologije
12. Povijesni razvoj operacijske medicine
13. Medicina ratovanja i kriznih stanja, ratna kirurgija kroz povijest
14. Dijagnoza bolesti i zdravlja kroz povijest
15. Utjecaj Crkve na razvoj zdravstva, ljekarništva, sestrinstva i primaljstva
Seminari
Tjedan Tema
1. Razvoj morfološke medicine: anatomije i patologije
2. Kineska tradicijska medicina
3. Hrvatski lazareti
4. Hrvatska medicina za vrijeme Vojne granice i sanitarni koridor
5. Krštenja iz nužde-medikohistorijsko viđenje i primaljski zakonici
6. Samostani, crkveni redovi i zdravlje
7. Kolokvij
8. Prva bečka medicinska škola: van Swieten, von Storck i dr
9. Druga bečka medicinska škola: Rokitansky, Billroth, Semmelweis i dr
10. Sudska medicina-povijesni razvoj
11. Od brijača do kirurga, od opijanja do narkoze
12. Nadriljekarništvo i nadriliječništvo
13. Kolokvij
14. Prirodno liječenje, homeopatija i herbalna medicina: koncepti zdravlja i liječenja
15. Ratna medicina i ratna kirurgija u Domovinskom ratu