Kroz kolegij Stilovi medijske kulture studente se upoznaju s osnovama medijske kulture, s ciljem prepoznavanja različitih medijskih stilova koje koriste suvremeni mediji (od manipulacije i spektakularizacije do stereotipizacije i uvjeravanje), te kritičkiog čitanja i vrednovanja medijskih proizvoda kako bi znali zauzeti osobni stav prema svakom medijskom proizvodu, prepoznati načine na koje se medijska kultura susreće s političkim i društvenim problemima te sudjeluje u oblikovanju svakodnevnog života, utječe na razmišljanje i ponašanje, doživljavaj sebe i drugih, te izgradnju vlastitog identitet. Konkretni sadržaji kojima će se kolegij baviti: Što je to medijska kultura?; Što su mediji?; Tko kroji medijske poruke, što mediji komuniciraju, kojim kanalima, kome se obraćaju, s kojim učinkom (na globalnoj i na lokalnoj razini)?; Stilovi koje koriste današnji mediji u informiranju, obrazovanju i zabavi: manipulacija, spektakularizacija, stereotipizacija, uvjeravanje, dezinformacija, voajerizam, egzibicionizam; Fenomen reklama. Analiza na tri osnovne razine: denotacija, konotacija, ideologija; Korištenje ženskog tijela u komercijalne svrhe; Prikriveno oglašavanje (product placement); Tabloidizacija tiska; Rat i medijska manipulacija; Iskorištavanje religioznog u reklamne svrhe.

Cottle, S. (2009). Informacije, odnosi s javnošću i moć. Zagreb: Naklada Medijska istraživanja (treći, četvrti i peti dio); Labaš, D. i Mihovilović, M. (2011). Masovni mediji i semiotika popularne kulture. U: Kroatologija, vol. 2, br. 1: 95-122.; Jurišić, J., Kanižaj, I. i al. (2007). Manipulacija čitateljima – prikriveno oglašavanje u hrvatskim novinama. U: Politička misao, vol. 56, br. 1: 117-135.; Moranjak Bamburać, N., Jusić, T. i Isanović, A., ur. (2007). Stereotipizacija: predstavljanje žene u štampanim medijima u jugoistočnoj Evropi. Sarajevo: Medijacentar; Sarnavka, S. (2010). Put do vlastitog pogleda. Kako čitati, slušati, razumjeti medijske tekstove i medijsku kulturu. Zagreb: BABE; Milosavljevič, M. (2005). Neodgovorno oglašavanje: primjer slovenskoga medijskog prostora. U: Medijska istraživanja, vol. 11, br. 1: 55-76.; Gjuran-Coha, A. i Pavlović, Lj. (2009). Elementi reklamne retorike u hrvatskim reklamnim porukama. U: Fluminensia, vol. 21, br. 1.: 41-54.; Labaš, D., ur. (2010). Mediji i društvena odgovornost. Zagreb: Hrvatski Studiji (članci: Jasna Šego, Taj agresivni reklamnokulturni svijet; Ifigenija Račić, Odgovorno oglašavanje – Tv reklama u prime timeu na javnoj i komercijalnoj televiziji).

Kunczik, M. i Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert; Malović, S. (2007). Mediji i društvo. Zagreb: ICEJ; Kellner, D. (1995). Media culture. Cultural studies, identity and politics between the modern and the postmodern. London/New York: Routledge; Alić, S. (2009). Mediji od zavođenja do manipuliranja. Zagreb: AGM; Ježić, B. (2008). Otvoreno o medijima. Zagreb: Edicije Božičević; Turković, H. (2008). Narav televizije. Zagreb: Meandar; Bauer, T. A. (2007). Mediji za otvoreno društvo. Medijska odgovornost kao temelj demokratske medijske kulture. Zagreb: ICEJ; Labaš, D., ur. (2010). Mediji i društvena odgovornost. Zagreb: Hrvatski Studiji; Blagonić, S., Kovač, M. i Madžarević, P. (2004). Big Brother: 100 dana ispred ekrana. Zagreb: AGM; Hoggart, P. (2008). Drama queens: The rise of women in TV drama. The Independent. Preuzeto, 14. studenog 2012., s: http://www.independent.co.uk/news/media/drama-queens-the-rise-of-women-in-tv-drama-866798.html; Chandler, C. Television and Gender Roles. Preuzeto 14. rujna 2012., s: http://www.aber.ac.uk/media/Modules/MAinTV/gendertv.html; Inghman, H. The Portrayal of Women on Television. Preuzeto, 14. listopada 2012., s: http://www.aber.ac.uk/media/Students/hzi9401.html; Wadley, J. The Portrayal of Women on Television. Preuzeto, 14. listopada 2012., s: http://www.ur.umich.edu/0506/Jul24_06/12.shtml Harris, P. Strong women dominate new US TV shows. Preuzeto, 14. studenog 2012., s: http://www.guardian.co.uk/media/2007/may/20/usnews.genderissues

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-59,9 %
dobar (3) – 60-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 i više %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Seminarsko izlaganje – max. 20 %;
   2) 1. kolokvij – max. 25 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit
   4) Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja)