Studenti se upoznaju s problemima raščlambe filmskog djela koja kreću od filmskih izražajnih sredstava preko rodova i vrsta, pri čemu se nakon projekcije ili odgledanog filma u auli vode analitički razgovori. Studenti potom dobivaju zadatak odrediti osnovni dojam koji je film ostavio na njih (osnovne doživljajne karakterizacije filma), a potom se analizira koje specifične osobine filma (tematske i stilske) uvjetuju svaki od izdvojenih aspekata filmskog doživljaja. Obzirom na  građu posebni naglasak u radu kolegija jest na najuže estetičkoj problematici filma i na najaktualnijim pitanjima filmske prakse, pri čemu se ne zanemaruje ni filmska baština, kako svjetska tako ni hrvatska. Razvijaju se komunikacijske sposobnosti vezane uz film: relevantne analize vlastitih doživljajnih reakcija te sposobnosti argumentacijskog utemeljenja te analize u provjerivim karakteristikama filma. Također se nastoji razviti sposobnost razumijevanja temelja za različito vrijednosno procjenjivanje filma. Konkretne teme koje će se obrađivati jesu sljedeće: Specifičnosti filma kao medija; Film i izvedbene umjetnosti; Temeljni filmski rodovi (igrani film, dokumentarni film, animirani film, eksperimentalni film); Temeljne filmske vrste (drama, kostimirana drama, akcioni film, western, kriminalistički film, ratni film, komedija, melodrama, mjuzikl, glazbeni film, horor); Analiza filmskih izražajnih sredstava (kadar, scena i sekvenca; plan, rakursi i pokreti kamerom; boja, osvjetljenje; zvuk; okvir i kompozicija kadra; montaža, montažne spone; gluma; ideja, scenarij, knjiga snimanja, filmska priča); Redateljski stil; Kratka povijest filmske umjetnosti.

Mikić, K. (2001). Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa.
Peterlić, A. (2000). Osnove teorije filma. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.                                                                                             Gilić, N. (2007). Filmske vrste i rodovi. Zagreb: AGM.

Bordwell, D. (2005). O povijesti filmskoga stila. Zagreb: ; Turković, H. (2004). Film, zabava, žanr, stil. Zagreb; Fellini, F. (1991). Napraviti film. Beograd: Institut za film Beograd; Krivak, M. (2009). Film … Politika … Subverzija. Zagreb: Hrvatski filmski savez; Peterlić, A. (2009). Povijest filma – rano i klasično razdoblje. Zagreb: Hrvatski filmski savez; Turković, H. i Majcen, V. (2003). Hrvatska kinematografija. Zagreb: Hrvatski filmski savez; Turković, H. (2008). Retoričke regulacije. Zagreb: AGM; Vojković, S. (2008). Filmski medij kao (trans) kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija. Zagreb: Hrvatski filmski savez; Turković, H. (2010). Nacrt filmske genologije. Zagreb: Matica Hrvatska; Turković, H. (1996). Umijeće filma – esejistički uvod u film i filmologiju. Zagreb: Hrvatski filmski savez; Peterlić, A. (2010). Filmska čitanka. Zagreb: Hrvatski filmski savez; Tirard, L. (2011). Filmske lekcije. Zagreb: Meandar; Čegir, T. (2013). Filmski prostori: hrvatske rekonstrukcije američkog žanrovskog filma. Zagreb: Hrvatsko društvo filmskih kritičara.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni) .
2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-59,9 %
dobar (3) – 60-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 i više %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Seminarsko izlaganje – max. 20 %; 
   2) 1. kolokvij – max. 25 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit 
   4) Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja)