Cilj predmeta je radom na različitim dokumentima uvesti studente u razumijevanje političke organizacije srednjovjekovnog Dubrovnika, kao primjera srednjovjekovnog grada-općine, kasnije republike. Objasnit će se povijesni razvoj komune počevši od njezinih antičkih temelja, preko stjecanja autonomije u razdoblju bizantske vlasti te u kasnijim razdobljima mletačke i ugarske vlasti te samostalne republike u suodnosu s Osmanskim Carstvom. Bit će riječi i o odnosu dubrovačke komune s balkanskim državama u njezinu zaleđu, a osobito s velikaškim plemstvom na tom prostoru. Posebnu pažnju pridat će se unutarnjem političkom i društvenom razvoju komune, građanskim vrijednostima i institucijama zajednice građana, tj. komune, kao i njihovoj transformaciji u aristokratski oblik vlasti. Taj je proces bio bitno povezan s razvojem plemstva i njegova političkog značenja te odnosom između plemstva i građanstva. Posebna pozornost bit će posvećena odnosu svjetovne i duhovne vlasti, počevši od vodeće uloge biskupa u počecima komune do podređivanja Crkve svjetovnim vlastima u kasnom srednjem vijeku. Objasnit će se i razvoj tijela i službi vlasti, legislativa i pravosuđe, komunalna ideologija nezavisnosti, odnos pojedinca i zajednice te značenje gradskih komuna, posebice dubrovačke, u širem političkom, gospodarskom i društvenom kontekstu.

Cilj predmeta je također upoznati studente s metodologijom rada na različitim vrstama izvora te razvijati njihove kompetencije u istraživanju i tumačenju povijesnih izvora i kritičkom korištenju literature. U nastavi će se poticati samostalni rad studenata na izvorima i literaturi te rasprava.

Janeković Römer, Zdenka, Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999.; Janeković Römer, Zdenka, »Građani, stanovnici, podanici, stranci, inovjerci u srednjovjekovnom Dubrovniku.«, u: Raukarov zbornik, ur. Neven Budak. Zagreb: FF Press, 2005: 317-346.; Raukar, Tomislav, »Cives, habitatores, forenses u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima«. Historijski zbornik 29-30 (1976-77): 139-149.; Raukar, Tomislav, »Komunalna društva u Dalmaciji u XIV st.« Historijski zbornik 39 (1980-81): 139-209.; Steindorff, Ludwig, »Stari svijet i novo doba. O formiranju komuna na istočnoj obali Jadrana.« Starohrvatska prosvjeta 16 (1986): 141-152.; Vekarić, Nenad. Vlastela grada Dubrovnika. Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva, sv. 1. Zagreb, Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2011.

Crijević, Ludovik Tuberon, Komentari o mojem vremenu. / Commentarii de temporibus suis, prev. i ur. Vlado Rezar. Zagreb. Hrvatski institut za povijest, Biblioteka hrvatska povjesnica, 2001.; Diversis, Filip de, Opis slavnoga grada Dubrovnika 1440, prev. i ur. Zdenka Janeković Römer. Zagreb: Dom i svijet, 2004.; Fisković, Igor, »O značenju i porijeklu renesansnih reljefa na portalu Kneževa dvora.«, u: Igor Fisković, Reljef renesansnog Dubrovnika. Dubrovnik: Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, 1993: 143-175.; Fisković, Igor, »Povijesni biljezi dubrovačkog identiteta.« Dubrovnik 4 (1993): 79-99.; Harris, Robin, Dubrovnik. A history. London, SAQI, 2003.; Janeković Römer, Zdenka, »Dubrovnik and its First Shepherd Through the Changes of Citizenship in the Middle Ages.« Hortus Artium Medievalium 12 (2006): 187-192.; Janeković Römer, Zdenka, »Grad trgovaca koji nose naslov plemića: Filip de Diversis i njegova Pohvala Dubrovnika.«, u: Filip de Diversis: Opis slavnoga grada Dubrovnika 1440, prev. i ur. Zdenka Janeković Römer. Zagreb: Dom i svijet, 2004: 9-31.; Janeković Römer, Zdenka, »Osmanlis, Islam and Christianity in Ragusan Chronicles (16^th-17^th Centuries).«, u: Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the “Other” on the Borderlands. Eastern Adriatic and beyond, 1500-1800, ur. Egidio Ivetic, Drago Roksandić. Università degli Studi di Padova, Dipartimento di Storia, History, Economy and Society, 4. Padova: Cleup, 2007: 61-79.; Janeković Römer, Zdenka, »Ragusan views of Venetian Rule (1205-1358).«, u: Balcani occidentali, Adriatico e Venezia fra XIII e XVIII secolo / Der westliche Balkan, der Adriaraum und Venedig (13.-18. Jahrhundert), ur. Gherardo Ortalli, Oliver Jens Schmitt. Wien: Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, 2009: 53-76.; Janeković Römer, Zdenka, Višegradski ugovor: temelj Dubrovačke Republike. Zagreb: Golden marketing, 2003.; »Li Annali della nobilissima republica di Ragusa.«, u: Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina. (Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, sv. 14, Scriptores, sv. 1), ur. Natko Nodilo. Zagreb: JAZU, 1883: 1-163.; Liber croceus, ur. Branislav Nedeljković. Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, odjeljenje III , knj. 24. Beograd: SANU, 1997.; »Liber omnium reformationum civitatis Ragusii.«, u: Istorisko-pravni spomenici, knj. 1, Dubrovački zakoni i uredbe, ur. Aleksandar Solovjev, Mihajlo Peterković. Beograd: SKA, 1936.; Liber statutorum civitatis Ragusii compositus anno 1272 . / Statut grada Dubrovnika sastavljen godine 1272., ur. Ante Šoljić, Zdravko Šundrica, Ivo Veselić. Dubrovnik: Državni arhiv u Dubrovniku, 2002.; Liber viridis, ur. Branislav Nedeljković. Beograd: SANU, 1984.; Lonza, Nella. »Dubrovački patriciji pred izazovom prava. Druga polovica 14. i 15. stoljeće.« Acta Histriae 16 (2008), 1-2: 117-136.; Lonza, Nella. »Dubrovački statut, temeljna sastavnica pravnog poretka i biljeg političkog identiteta.«, u: Liber statutorum civitatis Ragusii / Statut grada Dubrovnika sastavljen godine 1272., ur. Antun Šoljić, Zdravko Šundrica, Ivo Veselić. Dubrovnik: Državni arhiv u Dubrovniku, 2002: 11-46.; Lonza, Nella, Kazalište vlasti. Ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. st. Zagreb, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 2009.; Luccari, Giacomo di Pietro, Copioso Ristretto degli Annali di Rausa libri quattro di Giacomo di Pietro Luccari Gentilhuomo Rauseo etc. dal principio di essa sino al anno presente MDCIIII. Venetia: ad instantia di Antonio Leonardi, 1605; Second edition: Copioso Ristretto degli Annali di Ragusa. Libri quattro dedicati all`Eccelso Senato di Ragusa. Ragusa: Andrea Trevisan,1790.; Monumenta Ragusina. Libri reformationum, ur. Josephus Gelcich. Zagreb: JAZU, sv. 1 (Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, sv. IX), 1879; sv. 2 (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, sv. XIII), 1882; sv. 3 (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, sv. XXVII), 1895; sv. 4 (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, sv. XXVIII), 1896; sv. 5 (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, sv. XXIX), 1897.; Ničetić, Antun. Povijest dubrovačke luke. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Pomorski fakultet Dubrovnik, 1996.; Odluke dubrovačkih vijeća 1390-1392, ur. Nella Lonza, Zdravko Šundrica. (Monumenta historica Ragusina, sv. 6). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 2005.; Odluke veća Dubrovačke Republike, ur. Mihailo J. Dinić, sv. 1, Beograd: SANU, 1951; sv. 2, 1964.; Orbini, Mavro, Kraljevstvo Slavena, prev. Snježana Husić, ur. Franjo Šanjek. Zagreb: Golden marketing, Narodne novine, 1991.; Pešorda Vardić, Zrinka. U predvorju vlasti. Dubrovački antunini u kasnom srednjem vijeku. Zagreb, Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Hrvatski institut za povijest, 2012.; Ragnina, Nicolò de, »Annali di Ragusa.«, u: Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina. (Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, sv. 14, Scriptores, knj. 1), ur. Speratus Nodilo. Zagreb: JAZU, 1883: 165-301.; Razzi, Serafino, Povijest Dubrovnika (La storia di Raugia), ur. Stjepan Krasić. Dubrovnik: Ogranak Matice hrvatske, 2010.; Resti, Giugno. »Chroniche di Ragusa.«, u: Chronica Ragusina Junii Restii (ab origine urbis usque ad annum 1451) item Joannis Gundulae (1451-1484) (Monumenta spectantia historiam Sclavorum Meridionalium, sv. XXV), ur. Speratus (Natko) Nodilo. Zagreb: JAZU, 1893: 1-315.; Stulli, Bernard, Povijest Dubrovačke Republike. Zagreb, Dubrovnik: Arhiv Hrvatske, Časopis “Dubrovnik”, 1989.; Žile, Ivica, »Naselje prije Grada.« Dubrovnik 4 (1997): 97-123.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu. 2.Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predan pisani seminarski rad. 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – izlaganje u seminaru; pismeni rad; kolokvij (pismeni)

2. Završni ispit – usmeni

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) akivnosti na nastavi – 10%

2) izlaganje u seminaru – 20%
3) seminarski rad – 40%
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)