Cilj: Prezentira se vođenje rata u grčkom polisu, makedonskoj državi i helenističkim monarhijama, te razvoj rimske vojne sile od kraljevstva do kasne antike, s naglaskom na vremenu kraja republike i početka principata – što uključuje tehničke aspekte (logistika, obavještajna služba, strategija, pomorsko ratovanje, naoružanje i oprema), ali i proučavanje literarnih i umjetničkih interpretacija rata, te njegovih društvenih i psiholoških aspekata. Od polaznika se ne traži nikakvo prethodno znanje o vojnoj vještini, ali je nužno predznanje o grčkoj i rimskoj povijesti. Razumijevanje povijesnog konteksta antičkog ratovanja, uloge rata u antičkom društvu, antičkog stava prema ratu i nasilju, shvaćanje tehničkih aspekata naoružanja i taktike, mogućnost analiziranja strateških i taktičkih postupaka u pojedinim bitkama i operacijama, te navikavanje studenata na ispravan pristup antičkim izvorima i interpretaciju njihovih podataka.

Sadržaj: Upoznavanje s temeljnom terminologijom, metodologijom i čitanjem karata. Trojanski rat. Vojna demokracija i željoznodobni ustroj društva. Falanga i pomoćni dijelovi vojske. Taktika falange. Grčko-perzijski ratovi. Karakteristike vojne organizacije pojedinih polisa i vojnih saveza. Peloponeski rat, Epaminonda i tebanska dominacija. Filip II. i makedonska falanga, Aleksandar Veliki, ratovi dijadoha i epigona. Rana rimska vojska i ratovi. Vojska rimske republike, hoplitska i manipularna legija. Prvi punski rat. Pouke koje donosi Hanibal. Ustroj i vojna reforma Gaja Marija. Era građanskih ratova. Organizacija vojske carstva, profesionalna vojska – legije i augzilija. Strategija obrane od Julio-Klaudijevaca do Severa. Kriza carstva i stvaranje obrane po dubini. Dolazak Huna – laka konjica protiv teškog pješaštva. Pomorsko ratovanje u antici, promjene pomorske taktike u helenizmu. Hollywood i rekonstrukcija rimskih bitaka.

V. D. Hanson, The Western Way of War: Infantry Battle in Classical Greece, Oxford, 1989; V. D. Hanson, Warfare and Agriculture in Classical Greece, London, 1998; A. K. Goldsworthy, The Complete Roman Army, London, 2003.; A. K. Goldsworthy, The Roman Army at War, Oxford 1966; K. R. Dixon, The Late Roman Army, London, 1996.

F. E. Adcock, The Greek and Macedonian Art of War, Los Angeles, 1957; P. Bose, Alexander the Great’s Art of Strategy, London, 2004; E. Bradford, Thermopylae: The Battle for the West, Da Capo Press, 1993; R. Bradley, The Passage of Arms, Oxford, 1998; L. Casson, The Ancient Mariners, Princeton, 1991; D. Kagan, The Peloponnesian War, London, 2003; Ph. de Souza – W. Heckel – L. Llewellyn-Jones, The Greeks at War from Atens to Alexander, Oxford, 2004; V. D. Hanson, The Other Greeks, Berkley, 1999; A. Santosuosso, Storming the Heavens, London, 2004 J. W. Humphrey – J. Oleson – A. N. Sherwood, Greek and Roman Tehnology, London, 2002; A. Mayor, Greek Fire, Poisons & Scorpion Bombs, Woodstock, 2003; W. L. Rodgers, Greek and Roman Naval Warfare, Annapolis, 1964.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija. 
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti: 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni), seminar 

2. Završni ispit (usmeni)

 Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: 

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova

 dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova:

Način stjecanja ocjene:

a)      Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1)      seminarske obveze – 20% (izlaganje 10%, pismeno 10%)

2)      1. kolokvij – 25% (pismeno)

3)      2. kolokvij – 25% (pismeno)

b)      Završni ispit – 30% ocjene (usmeni ispit – za prolaz je nužno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja)