Ciljevi kolegija:Upoznati studente sa shvaćanjem Katoličke crkve o svojoj ulozi u svijetu te o modalitetima ostvarenja takva shvaćanja. Sadržaj kolegija: Od konstitucije Crkva u svijetu izglasovane na Drugome vatikanskom saboru do danas Crkva čini velike napore da kreativno i dijaloški bude prisutna u svijetu, osobito u kriznim vremenima i na kriznim mjestima. Ta prisutnost ovisi o kulturnim tradicijama, političkim prilikama, ekonomskoj situaciji i drugim danostima. Kolegij će istražiti neke modalitete sadašnje prisutnosti Crkve u raznim dijelovima svijeta.

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu, u: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1972., str. 350-427.; MARDEŠIĆ, Željko, „Crkva i suvremeni svijet: današnje perspektive“, u: Bogoslovska smotra 75(2005.) br. 3, 905-936.; ANIČIĆ, Miljenko, „Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“, u: Diaconvesia, 21(2013.) 3., 507-533.;ŠIMAC, Neven, „Kršćanin u politici i suvremenoj Europi“, u: Bogoslovska smotra, 77 (2007.) br. 2, str. 541-561.; TANJIĆ, Željko, „Riječ teologije u vrtlogu znanosti“, u: Bogoslovska smotra, 76(2006.) br.2., 267-283.

MARDEŠIĆ, Željko, Odgovornost kršćana za svijet, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2005.; MARDEŠIĆ, Željko, Rascjep u svetomu. Sjećanje na Drugi vatikanski koncil, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007.; MARDEŠIĆ, Željko, „Politički dualizam i koncilsko kršćanstvo“, u: Nova prisutnost I/1(2003), 5-27.; IVAN PAVAO II, Evangelium vitae. Evanđelje života: Enciklika o vrijednosti i nepovrijedivosti ljudskog života, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2003.; ZALAR, Đuro, „Dijaloški karakter antropologije Pastoralne konstitucije „Gaudium et spes“ Drugog vatikanskog koncila“, u: Crkva u svijetu, 41(2006.) br. 2., 143-165.; MATULIĆ, Tonči, „Željko Mardešić: svjedok zaboravljenog dijaloga. Svjedočanstvo dijaloga vjernika i nevjernika s ocjenom današnjeg stanja dijaloga“, u: Nova prisutnost 9(2011)2, 353-374.; ŠARČEVIĆ, Ivan, „Pluralizam i univerzalnost patnje. Pretpostavke međureligijskog dijaloga“, u: Bogoslovska smotra, 73(2003),br. 2-3., 433-453.; ŠARČEVIĆ, Ivan, „Crkva – promicateljica kulture dijaloga i zajedništva“, u: Diaconvesia, 21(2013.)1., 11-27.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: nedovoljan (1) – 0 do 49,9% dovoljan (2) – 50 do 64,9% dobar (3) – 65 do 79,9% vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) seminarske obveze– 25% 2) 1. kolokvij –25% 3) 2. kolokvij –20% 4) aktivnosti na nastavi – 5%

b) Završni ispit – 30% ocjene 4) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)