Upoznati studente s najznačajnijim događajem 20. stoljeća. Riječ je o događaju koji je ostavio duboke tragove u svijesti poslijeratnih generacija, a i danas je prisutan u javnosti mnogih zemalja. Osobita pažnja bit će posvećena uzrocima i posljedicama rata. Kao važna i nezaobilazna tema bit će obrađen i položaj Katoličke crkve u Drugom svjetskom ratu, a napose i danas prisutne optužbe o njezinu navodnom pasivnom odnosu prema Trećem Reichu i nacizmu. Neke od tih optužbi idu i dalje, pa Crkvu i papu Pija XII. optužuju za navodni antisemitizam i prešutno savezništvo s Trećim Reichom. Više je nego očito da je riječ o lažnim optužbama, kojima je cilj diskreditirati Crkvu. Studente je ipak važno upoznati s tim optužbama i kontroverzama, kako bi se i sami mogli suočiti s onim što je na ovaj ili onaj način prisutno u javnosti. Uz to treba ukratko usporediti ulogu Katoličke crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu, pri čemu će naglasak biti stavljen na osobu tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa, dr. Alojzija Stepinca. Dakako, uloga Crkve tek je jedan od brojnih važnih problema koje treba dotaknuti. Za bolje razumijevanje događaja i procesa vrlo je važno progovoriti o nacionalsocijalizmu kao ideologiji i njezinoj primjeni u praksi. Pritom će osobita pozornost biti posvećena nacističkim pogledima na Slavene i Židove, odnosno o pokušaju osvajanja „životnog prostora“ (Lebensraum) na Istoku te o holokaustu. Također je važno progovoriti o komunizmu kao ideologiji koja je zahvaljujući pobjedama sovjetske Crvene armije zavladala polovicom europskog kontinenta. Totalitarni karakter sovjetskog komunizma i brojni komunistički zločini obilježili su razdoblje svršetka rata i poslijeratno razdoblje u cijeloj Istočnoj Europi. U tom je sklopu važno progovoriti o komunistima u onim zemljama u kojima je nakon svršetka rata prevladao sovjetski utjecaj. Osobito važan je i problem suradnje s nacionalsocijalističkom Njemačkom u zemljama koje je okupirala ili koje su bile pod njezinim jakim utjecajem. U tom sklopu treba obraditi pojam satelitskih i okupiranih država te ukazati na domaće snage koje su bile nositelji suradnje. Pritom će u središtu pozornosti biti brojni pokreti i stranke, koji su tijekom ili prije izbijanja rata zagovarali suradnju svojih zemalja s nacionalsocijalizmom i fašizmom. Primjerice, u tom sklopu treba spomenuti mađarske strelaste križeve, rumunjsku Željeznu gardu, Ljotićev Zbor u Kraljevini Jugoslaviji itd. Važna i zanimljiva tema o kojoj će biti govora u sklopu ovog kolegija jesu mediji i promidžba. Poznata je, naime, istaknuta uloga koju je promidžba odigrala tijekom rata. Pritom se osobito isticao fenomen njemačke promidžbe, no ne treba zanemariti i moćnu sovjetsku promidžbu. Naposljetku, studenti će biti upoznati s razvojem stanja na europskim bojištima te s planovima za izgradnju poslijeratne Europe.

M. Kutanjac (ur.), Drugi svjetski rat, Zagreb-Ljubljana 1980.-1982., knj. I., str. 21.-199., 224.-264., 310.338., 362.-400.; knj. II., str. 54.-98., 162.-242., 256.-302., 340.-398.; knj. III., str. 8.-60., 90.-202., 232.-256., 308.-356.

E. Barker, Britanska politika prema jugoistočnoj Evropi u Drugom svjetskom ratu, Zagreb 1978.; Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 1.-2., Zagreb 1989.; C. S. Capogreco, Mussolinijevi logori, Internacija civila u fašističkoj Italiji (1940.-1943.), Zagreb 2006.; M. Kutanjac (ur.), Drugi svjetski rat, Zagreb-Ljubljana 1980.-1982., knj. I.-II. (odabrana poglavlja); L. Rees, Auschwitz, Nacisti i „konačno rješenje“, Zagreb 2005.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje i uredno izvršene preuzete seminarske obveze;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1)      Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9%

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

1) seminarske obveze – 20%

2) 1. kolokvij – 25%

3) 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene

1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)