Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.
Usmjerenje Suvremena povijest

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Drugi svjetski rat
Kratica predmeta POVD231 Šifra predmeta 101712
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Vježbe
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Mario Kevo
Akademski stupanj Doktor humanističkih znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail mario.kevo@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 685
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Upoznati studente s najznačajnijim događajem 20. stoljeća. Riječ je o događaju koji je ostavio duboke tragove u svijesti poslijeratnih generacija, a i danas je prisutan u javnosti mnogih zemalja. Osobita pažnja bit će posvećena uzrocima i posljedicama rata. Kao važna i nezaobilazna tema bit će obrađen i položaj Katoličke crkve u Drugom svjetskom ratu, a napose i danas prisutne optužbe o njezinu navodnom pasivnom odnosu prema Trećem Reichu i nacizmu. Neke od tih optužbi idu i dalje, pa Crkvu i papu Pija XII. optužuju za navodni antisemitizam i prešutno savezništvo s Trećim Reichom. Više je nego očito da je riječ o lažnim optužbama, kojima je cilj diskreditirati Crkvu. Studente je ipak važno upoznati s tim optužbama i kontroverzama, kako bi se i sami mogli suočiti s onim što je na ovaj ili onaj način prisutno u javnosti. Uz to treba ukratko usporediti ulogu Katoličke crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu, pri čemu će naglasak biti stavljen na osobu tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa, dr. Alojzija Stepinca. Dakako, uloga Crkve tek je jedan od brojnih važnih problema koje treba dotaknuti. Za bolje razumijevanje događaja i procesa vrlo je važno progovoriti o nacionalsocijalizmu kao ideologiji i njezinoj primjeni u praksi. Pritom će osobita pozornost biti posvećena nacističkim pogledima na Slavene i Židove, odnosno o pokušaju osvajanja „životnog prostora“ (Lebensraum) na Istoku te o holokaustu. Također je važno progovoriti o komunizmu kao ideologiji koja je zahvaljujući pobjedama sovjetske Crvene armije zavladala polovicom europskog kontinenta. Totalitarni karakter sovjetskog komunizma i brojni komunistički zločini obilježili su razdoblje svršetka rata i poslijeratno razdoblje u cijeloj Istočnoj Europi. U tom je sklopu važno progovoriti o komunistima u onim zemljama u kojima je nakon svršetka rata prevladao sovjetski utjecaj. Osobito važan je i problem suradnje s nacionalsocijalističkom Njemačkom u zemljama koje je okupirala ili koje su bile pod njezinim jakim utjecajem. U tom sklopu treba obraditi pojam satelitskih i okupiranih država te ukazati na domaće snage koje su bile nositelji suradnje. Pritom će u središtu pozornosti biti brojni pokreti i stranke, koji su tijekom ili prije izbijanja rata zagovarali suradnju svojih zemalja s nacionalsocijalizmom i fašizmom. Primjerice, u tom sklopu treba spomenuti mađarske strelaste križeve, rumunjsku Željeznu gardu, Ljotićev Zbor u Kraljevini Jugoslaviji itd. Važna i zanimljiva tema o kojoj će biti govora u sklopu ovog kolegija jesu mediji i promidžba. Poznata je, naime, istaknuta uloga koju je promidžba odigrala tijekom rata. Pritom se osobito isticao fenomen njemačke promidžbe, no ne treba zanemariti i moćnu sovjetsku promidžbu. Naposljetku, studenti će biti upoznati s razvojem stanja na europskim bojištima te s planovima za izgradnju poslijeratne Europe.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati i vrednovati historiografske pojmove i procese iz europske i svjetske povijesti Drugog svjetskog rata, 2. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa, 3. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu, 4. Primjenjivati suvremene historiografske metodološke pristupe, 5. Napraviti stručni ili znanstveni rad, 6. Održati jasno, strukturirano i argumentirano usmeno izlaganje, 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi, 8. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

M. Kutanjac (ur.), Drugi svjetski rat, Zagreb-Ljubljana 1980.-1982., knj. I., str. 21.-199., 224.-264., 310.338., 362.-400.; knj. II., str. 54.-98., 162.-242., 256.-302., 340.-398.; knj. III., str. 8.-60., 90.-202., 232.-256., 308.-356.

Dopunska

E. Barker, Britanska politika prema jugoistočnoj Evropi u Drugom svjetskom ratu, Zagreb 1978.; Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 1.-2., Zagreb 1989.; C. S. Capogreco, Mussolinijevi logori, Internacija civila u fašističkoj Italiji (1940.-1943.), Zagreb 2006.; M. Kutanjac (ur.), Drugi svjetski rat, Zagreb-Ljubljana 1980.-1982., knj. I.-II. (odabrana poglavlja); L. Rees, Auschwitz, Nacisti i „konačno rješenje“, Zagreb 2005.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje i uredno izvršene preuzete seminarske obveze;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

Način polaganja ispita

1)      Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2) Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9%

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%

 

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

1) seminarske obveze – 20%

2) 1. kolokvij – 25%

3) 2. kolokvij – 25%

 

b) Završni ispit – 30% ocjene

1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.95 25
Kolokvij-međuispit 0.95 25
Seminarsko izlaganje 0.76 20
Ukupno tijekom nastave 3.86 70
Završni ispit 1.14 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 8. nastavni termin
2. kolokvij - 13. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: predstavljanje plana i programa rada, pojašnjenje studentskih obveza, literature
2. Požar Drugog svjetskog rata
3. Sovjetski Savez i skandinavske zemlje
4. Bitka za Britaniju
5. Operacija Barbarossa
6. Prema slomu na Istoku
7. Bitka za Atlantik i završetak rata u Africi
8. KOLOKVIJ
9. Ozbiljni udarci Trećem Reichu
10. Teheranska konferencija
11. Novo ratište i atentat na Hitlera
12. Prestrojavanje u Europi
13. KOLOKVIJ
14. Crvena „prijetnja“ s Istoka
15. Berlin u plamenu
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: objašnjenje studentskih obaveza, podjela seminarskih zaduženja, upute o načinu rada
2. Velika Britanija, Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata - I. dio
3. Velika Britanija, Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata - II. dio
4. Internacija civila u fašističkoj Italiji - I. dio
5. Internacija civila u fašističkoj Italiji - II. dio
6. Prekretnica na Pacifiku
7. Pio XII. i Drugi svjetski rat
8. KOLOKVIJ
9. Britanska politika na Balkanu za vrijeme Drugog svjetskog rata - I. dio
10. Britanska politika na Balkanu za vrijeme Drugog svjetskog rata - II. dio
11. Treći Reich i "konačno rješenje" - I. dio
12. Treći Reich i "konačno rješenje" - II. dio
13. KOLOKVIJ
14. Neki aspekti britanske politike prema pokretima otpora u Grčkoj i Jugoslaviji
15. Slom Japana i kraj Drugog svjetskog rata