Program obuhvaća proučavanje početaka slavenske, a potom hrvatske glagoljske pismenosti i književnosti ponikle na izravnome ćirilometodskom naljeđu i tradiciji i to na temlju očuvanih spomenika: epigrafika (od 11. st.), fragmenata (12. i 13. st), rukopisa: liturgijskih i neliturgijskih (druga polovica 14. do 16. st.), tiskana glagoljska izdanja od 1483. Drugi dio posvećen je proučavanju hrvatske ćirilične baštine, njezinim osobitostim, kao i spomenicima od kamenih do rukopisa i tiskanih izdanja. Upoznavanje svih vrsta glagoljske i ćirilske grafije, od ustavnoga pisma do kurzivnoga.

S. Damjanović, Slovo iskona, Zagreb 2004; E. Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994; P. Bašić, Čitanka crkvenoslavenskoga jezika, Zagreb 1999; J. Hamm, Staroslavenska čitanka, Zagreb 1971.

B. Zelić-Bućan, Bosančica ili hrvatska ćirilica, Zagreb 2000; V. Grubišić, Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, Barcelona/Mostar 1978; B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982; M. Šimić, Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine, Sarajevo 2009.

1.  Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1.  Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a)      Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1)      seminarske obveze – 20%

2)      1. kolokvij – 25%

3)      2. kolokvij – 25%

b)      Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)