Cilj je predmeta utvrditi podrijetlo ekonomskog razvoja i usporedno pratiti određene segmente povijesnog razvoja hrvatskog i svjetskog gospodarstva. Kolegij obuhvaća sljedeće sadržaje: ekonomska geografija svijeta, ekonomska geografija Hrvatske, novac kroz povijest, pojava banaka, industrijske revolucije i gospodarski razvoj, razvoj hrvatskog gospodarstva od obrta do tvornica, ekonomska povijest Hrvatske u 20. stoljeću, kako nastaju velike gospodarske krize – Crni četvrtak 24. 10. 1929., korupcija i vlast, povijest prijevoza i prijevoznih sredstava, povijest turizma.

I.T. Berend; Ekonomska povijest Europe u dvadesetom stoljeću, Zagreb 2011.; R. Bićanić; Ekonomska podloga hrvatskog pitanja, Zagreb 2004.; M. Bilen, K. Bučar Perić; Ekonomska geografija Hrvatske; Zagreb 2002.; J. Kulischer; Opća ekonomska povijest II, Zagreb 1957., M. Mirković: Izgradnja socijalističke ekonomije FNRJ, Zagreb 1979.; J. Semjonov; Bogatstvo svijeta: eknomska geografija za svakog, Zagreb 1937.

R. Bićanić; Kako živi narod, Zagreb 1996., Š. Đodan; Hrvatsko pitanje 1918. – 1990., Zagreb 1991., N. Ferguson; Uspon novca, Zagreb 2009.;  J.K Galbraith; Veliki slom 1929., Zagreb 2010., J.K Galbraith; Doba neizvjestnosti, Zagreb 1981., J.K Galbraith; Novac, Zagreb 1975., I. Karaman; Industrijalizacija Hrvatske (1800. – 1941.), Zagreb 1991.; J. Horvat; Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj; Zagreb 1994.; I. Karaman; Privreda i društvo Hrvatske u XIX. stoljeću, Zagreb 1972.; I. Karaman; Hrvatska na pragu modernizacije, Zagreb 2000.; M. Kolar Dimitrijević; Radni slojevi Zagreba od 1918. do 1931., Zagreb 1973.; Z. Kulundžić; Politika i korupcija u kraljevskoj Jugoslavij, Zagreb 1968.; J. Lakatoš; Industrija Dalmacije, Zagreb 1923.; J. Lakatoš; Industrija Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1924.; M. Mirković: Uvod u ekonomiku FNRJ, Zagreb 1959.; Z. Šimončić Bobetko: Industrija Hrvatske 1918. – 1941., Zagreb 2004.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0-49,9%

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više

 Način stjecanja ocjene:

a)      Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

1)      seminarske obveze – 20%

2)      1. kolokvij – 25%

3)      2. kolokvij – 25%

b)      Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)