Ciljevi predmeta: Stjecanje osnovnog i temeljnog znanja o povijesti povijesti, odnosno o razvoju historiografije. Stjecanje znanja o razvoju i specifičnosti «pisanja povijesti» kroz povijest. Razumijevanje uloge povijesti u raznim društveno-političkim kontekstima. Shvaćanje promjena i razvoja predmeta istraživanja i tematika. Sadržaj predmeta: Antička historiografija. Srednjovjekovna historiografija (hagiografi i kroničari). Historiografija u vrijeme Renesanse. Historiografija u doba Prosvjetiteljstva. Pregled važnijih djela i autora te razvoj historiografije.

M. Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb: Novi liber, 2001., str. 1-110.

J. Burrow, Povijest povijesti: Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, Zagreb: Algoritam, 2010., str. 13.–199.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

nedovoljan (1): 0-49,9%; dovoljan (2): 50–64,9%; dobar (3): 65–79,9%; vrlo dobar (4): 80–89,9%; izvrstan (5): 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti: 70% ocjene: 1) seminarske obveze: 25% 2) 1. kolokvij: 25% 3) 2. kolokvij: 20%;

b) Završni ispit: 30% ocjene 1) usmeni ispit: 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)