Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija		 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Hrvatska historiografija
Kratica predmeta POVP6-8 Šifra predmeta 98006
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 2
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivica Miškulin
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivica.miskulin@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 632
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Valentina Janković
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Viši asistent
Kontakt e-mail valentina.jankovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 676
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Tomislav Matić
Akademski stupanj Profesor povijesti i filozofije Zvanje Asistent
Kontakt e-mail tomislav.matic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 677
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu, izrade seminarskog i istraživačkog rada upoznati studente s temeljnim značajkama hrvatske historiografije, od njezinih početaka do danas. Tematici će se pristupiti usporednom uporabom kronološkog i tematskog pristupa. Ukupan tematski sadržaj predmeta, dakle, podrazumijeva: povijest hrvatske historiografije, njezina glavna obilježja tijekom razvoja, njezinu društvenu ulogu i njezino mjesto u širem europskom i svjetskom historiografskom okruženju.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Ovladati temeljnim pojmovima hrvatske historiografije 2. Prepoznati temeljna djela hrvatske historiografije te ključne osobe i njihov doprinos 3. Prepoznati temeljne značajke hrvatske historiografije od njezinih početaka do suvremenoga doba 4. Razlikovati osnovna obilježja, posebnosti i tematiku hrvatske historiografije tijekom njezinog razvitka u pojedinim povijesnim razdobljima sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima 5. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i pronalaziti izvore u knjižnicama i drugim ustanovama 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi 9. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje 10. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

S. Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004., str. 793-864.; D. Pavličević, Problemi hrvatskih povijesnih sinteza XIX. i XX. stoljeća, u: Hrvatska historiografija XX. stoljeća: Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva (ur. S. Lipovčan i Lj. Dobrovšak), Zagreb 2005., str. 215-227.; B. Janjatović, Hrvatska historiografija između dva svjetska rata, Rijeka 9 (2004.) 2, str. 41.–50. N. Budak, Hrvatska historiografija o srednjem vijeku, Historijski zbornik 52 (1999), str. 165.–169.
Dopunska

M. Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, trajanja, Zagreb 1996; M. Bertoša, Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli, Zagreb 2002.; T. Macan, Pogled na razvitak i stanje hrvatske povijesne znanosti, u: Hrvatska i održivi razvitak – humane i odgojne vrednote, Zagreb 1998., str. 231.–241.; H. Matković, Hrvatska historiografija o razdoblju 1918.–1945., Historijski zbornik 52 (1999), str. 187.–192.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskoga rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti –kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

 
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti– seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni)
  2. Završni ispit (usmeni).

 
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a)   Nastavne aktivnosti – 70%

seminarske obveze – 30%
1. kolokvij – 20%
2. kolokvij – 20%

b)    Završni ispit – 30 %

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

 
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)