Cilj predmeta je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu, izrade seminarskog i istraživačkog rada upoznati studente s temeljnim značajkama hrvatske historiografije, od njezinih početaka do danas. Tematici će se pristupiti usporednom uporabom kronološkog i tematskog pristupa. Ukupan tematski sadržaj predmeta, dakle, podrazumijeva: povijest hrvatske historiografije, njezina glavna obilježja tijekom razvoja, njezinu društvenu ulogu i njezino mjesto u širem europskom i svjetskom historiografskom okruženju.

S. Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004., str. 793-864.; D. Pavličević, Problemi hrvatskih povijesnih sinteza XIX. i XX. stoljeća, u: Hrvatska historiografija XX. stoljeća: Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva (ur. S. Lipovčan i Lj. Dobrovšak), Zagreb 2005., str. 215-227.; B. Janjatović, Hrvatska historiografija između dva svjetska rata, Rijeka 9 (2004.) 2, str. 41.–50. N. Budak, Hrvatska historiografija o srednjem vijeku, Historijski zbornik 52 (1999), str. 165.–169.

M. Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, trajanja, Zagreb 1996; M. Bertoša, Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli, Zagreb 2002.; T. Macan, Pogled na razvitak i stanje hrvatske povijesne znanosti, u: Hrvatska i održivi razvitak – humane i odgojne vrednote, Zagreb 1998., str. 231.–241.; H. Matković, Hrvatska historiografija o razdoblju 1918.–1945., Historijski zbornik 52 (1999), str. 187.–192.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskoga rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti –kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti– seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni)
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a)   Nastavne aktivnosti – 70%

seminarske obveze – 30%
1. kolokvij – 20%
2. kolokvij – 20%

b)    Završni ispit – 30 %

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)