Sustavno prikazati političke ideje na hrvatskom prostoru u naznačenom dvostoljetnom razdoblju te sadržaje i oblike plasiranja i zagovaranja tih ideja, njihove nositelje i postignuća. Analizirati inicijalna, predpreporodna idejna gibanja na hrvatskom prostoru od Maksimilijana Vrhovca preko Janka Draškovića i Ivana Derkosa do Ljudevita Gaja. Raščlaniti i definirati idejnu bit hrvatskoga ilirskoga pokreta (hrvatskoga narodnoga preporoda). Odgovoriti na pitanja: što je taj pokret značio u nacionalno-političkom smislu (kao otpor mađarizaciji, germanizaciji i talijanizaciji, kao izraz vlastitih političkih težnji na osnovama emotivne i teritorijalno-upravne integracije hrvatskoga naroda i njegova državnog i prirodnog prava da bude ravnopravan i svoj na svome), u nacionalno-kulturnom pogledu (izgradnja jedinstvenog, standardnog književnog jezika; unapređivanje književno-stvaralačkog rada; unapređivanje kazališne, likovne i glazbene umjetnosti; unapređivanje prosvjetnog djelovanja; napuštanje staleške zatvorenosti i prihvaćanje liberalno-demokratskih načela u duhu krilatica: sloboda, bratstvo i jednakost). Prikazati smisao ideja slavenske solidarnosti i političkih koncepcija austroslavizma. Objasniti osnove nastanka jugoslavenske ideologije. Prikazati utemeljenost zalaganja za čisto hrvatsku političku misao u njezinu pravaškom i narodnjačkom obliku. Istaknuti nastojanja oko rješenja hrvatskoga pitanja u Austro-Ugarskoj na temeljima trijalizma i federalizacije Habsburške Monarhije. Prikazati Supilove koncepcije južnoslavenskog ujedinjenja. Objasniti koncepciju Radićeva konfederalizma i Mačekova federalizma. Prikazati državotvorne koncepcije hrvatskih socijaldemokrata i hrvatskih komunista. Kako je došlo do stvaranja Banovine Hrvatske i što je njome ostvareno od hrvatskih državotvornih ideja? Idejni i praktični promašaji NDH. Državotvorno značenje ZAVNOH-ovske Hrvatske. Hrvatsko pitanje u socijalističkoj Jugoslaviji (oporbeno djelovanje hrvatske inteligencije u zemlji, aktivnost hrvatske političke emigracije). Nužnost sloma komunističkog socijalizma. Ostvarenje hrvatskih težnji za slobodom, suverenošću i državnom samostalnošću. Putevi i stranputice tranzicije.

• Ivo Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb, 2002.
• Hrvatska politika u XX. stoljeću. Zbornik, Zagreb, 2006.
• Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.

• Stjepan Matković i Tihomir Cipek, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 15.-85.
• Arnold Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.
• Ivan Bulić, Ivan Skerlecz Lomnički 1913.-1917. Kraljevski komesar i hrvatski ban, Zagreb, 2011., (doktorski rad)
• Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb, 2004.
• Jaroslav Šidak, Mirjana Gross, Igor Karaman, Dragovan Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860. – 1914., Zagreb, 1968.
• Mirjana Gross, Povijest pravaške ideologije, Zagreb, 1973.
• Antun Bozanić, Biskup Mahnić, pastir i javni djelatnik u Hrvata, Krk – Zagreb 1991.
• Ljubomir Antić, Velikosrpski nacionalni programi. Ishodišta i posljedice, Zagreb 2007.
• Jure Krišto, Prešućena povijest, katolička crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.
• Nikša Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb: Institut za hrvatsku povijest, 1980.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

 Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9% 
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
    1.) seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada – 12%)
    2.) 1. kolokvij – 25%
    3.) 2. kolokvij – 25%
    4.) Završni ispit – 30% ocjene usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)