Ciljevi: Upoznati studente s osnovnim društveno–kulturnim fenomenima i procesima u ranonovovjekovnoj Hrvatskoj. Osposobiti ih za kritičko i interpretacijsko razumijevanje predmetnog razdoblja i produbljeno povijesno razmišljanje uopće. U okviru seminarske nastave cilj je osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom i manje zahtjevnom izvornom građom, kao i razviti pismene i usmene prezentacijske vještine.
Sadržaj: Predmet kronološki obuhvaća razdoblje od osmanlijskih osvajanja Hrvatskih prostora u 16. stoljeću do modernizacijskih reformi Josipa II. Uz tumačenje navedene periodizacije najprije je potrebno upoznati studente s događajnim okvirom i pojmovnim aparatom koji će poslužiti kao polazište za daljnje spoznaje. Kako je u tom razdoblju hrvatski prostor bio razjedinjen kroz različite političke, društvene i kulturne sustave (Banska Hrvatska, Vojna krajina, mletačka Dalmacija, Dubrovnik, Istra i prostor pod osmanlijskom upravom), potrebno je istaknuti i komparativno raščlaniti posebnosti društveno–kulturnog razvoja koje proizlaze iz te podijeljenosti. Isto tako valja naznačiti i one događaje i procese koji su nadilazili političku i prostornu razjedinjenost te koji su pridonosili stvaranju cjelovitog hrvatskog identiteta, a mogu se specificirati sljedećim sadržajnim okvirom: politička podijeljenost hrvatskih zemalja u 16., 17. i 18. stoljeću, uprava i društveno ustrojstvo na hrvatskom prostoru, demografska slika novovjekovne Hrvatske, etničke i vjerske promjene u strukturi stanovništva, gospodarska obilježja ranog novovjekovnog razdoblja, društvene elite i njihovo značenje, dinamika socijalnih odnosa, modernizacijske reforme, urbani razvoj Hrvatske, kulturno stvaralaštvo u novovjekovnoj Hrvatskoj, građanska kultura i kultura društvenih elita, kontinuitet i diskontinuitet u ranom novom vijeku, kompleksnost historiografskog pojmovlja hrvatskog ranog novovjekovlja (apsolutizam, refeudalizacija, prosvjetiteljstvo).

Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, druga knjiga (gl. ur. M. Valentić i L.Čoralić), Zagreb 2005., str. 3-341.; N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb 2007., str. 14-50.; J. Vrandečić, M. Bertoša, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb 2007., str. 9-74.

Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 3. Barok i prosvjetiteljstvo XVII. i XVIII. stoljeće (ur. Ivan Golub), Zagreb 2003.; J. Adamček, „Ekonomsko-društveni razvoj u Hrvatskoj i Slavoniji u 18. stoljeću“ u: Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća (ur. Mirjana Gross), Zagreb 1981., str. 59-82.;F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru: pregled religiozne povijesti Hrvata 7.-20. stoljeće, Zagreb 1996.; J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb 1980.; I. Karaman, Privredni život Banske Hrvatske od 1700. do 1850., Zagreb 1989.; M.Kruhek, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća, Zagreb 1995.; Ž. Holjevac, N. Moačanin, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb 2007.; A. Mijatović, Zrinsko-frankopanska urota, Zagreb 1992.; L. Čoralić, U gradu svetoga Marka: povijest hrvatske zajednice u Mletcima, Zagreb 2001.; V. Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808., sv. 2. Od 1526. do 1808., Zagreb 1980.; M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), Pula 1995.; N. Budak, M. Strecha, Ž. Krušelj, Habsburzi i Hrvati, Zagreb 2003.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskoga rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

seminarske obveze -20%
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)