Cilj kolegija je upoznati i uputiti studente, slušatelje kolegija, u visoku duhovnu i civilizacijsku individualnost hrvatskoga srednjovjekovlja, a istodobno njegovu ucijepljenost u mediteransku, kasnoantičku baštinu i nove, srednjovjekovne europske stečevine. Kroz regionalnu posebnost i raznolikost duhovne i materijalne kulture hrvatskih povijesnih prostora pratiti stalnu kohezijsku prepoznatljivost hrvatskog identiteta kao dijela srednjoeuropske politike i kulture. Sadržaj kolegija: prije traženja bilo koje argumentacije postavljenih teza studenti će kroz povijesnu topografiju i geostrategiju zemljopisnog položaja hrvatskih zemalja biti izvedeni na stvarnu, materijalnu pozornicu povijesnih događanja. Istraživanja povijesti u prostoru i povijesti prostora sa svim materijalnim svjedočanstvima bit će, dakle, prvo veliko poglavlje ovoga kolegija. Središnji dio predavanja tumačit će problematiku povijesnih događanja, ali ne tek kao kronologiju političkih promjena već kao posljedični slijed ostvarivanja političke vlasti, gospodarskog stanja, djelovanja duhovne i civilizacijske kulture u hrvatskom srednjovjekovnom ustroju i vanjskom okruženju europskih utjecaja. Neka posebno značajna poglavlja političke i kulturne povijesti, primjerice: veliki hrvatski plemićki rodovi ili utjecaj srednjovjekovnih crkvenih redova na društveni i kulturni razvoj hrvatskoga naroda i sl, bit će obrađivani opširnije i cjelovitije.

N. Budak i T. Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb 2006., str. 137.-427.; Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463, Sarajevo 1991., str. 183.-582.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb 1997., 57.-135., 133.-498.; F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1975., str. 173.-282.

F. Šišić, Priručnik izvora za hrvatsku povijest, dio 1. Zagreb 1914. (http://www.archive.org/details/p1prirunikizvorahr01iife); N. Klaić, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976.; N. Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb 1972.; Povijest Hrvata – Srednji vijek: od ilirskih i rimskih vremena do Mohačke bitke (1526.) (ur. F. Šanjek), Zagreb 2003.; T. Raukar, Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Split 2007.; Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, sv. 2, Srednji vijek i renesansa (ur. I. Supičić, E. Hercigonja), Zagreb 2000.; Hrvatski povijesni atlas (ur. K. Regan, T. Kaniški), Zagreb 2003.; M. Ančić, Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Zadar-Mostar 1997.; B. Stulli, Povijest Dubrovačke Republike, Zagreb – Dubrovnik 1989.; Z. Janeković Römer, Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zagreb-Dubrovnik 1999.; Istra kroz vrijeme. Pregled povijesti Istre s osvrtom na grad Rijeku (ur. E. Ivetić), Rovinj 2009. (2. i 3. poglavlje; 4. poglavlje – 15. i 16. st.; http://www.crsrv.org/it/istra_vrijeme/homepage.html); I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb 1985.; Hrvatska književnost srednjega vijeka (ur. V. Štefanić), u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 1., Zagreb 1969.; Hrvatski latinisti, sv. 1 (ur. V. Gortan, V. Vratović), u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 1-2. Zagreb 1969-70.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu. 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija. 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminar; 1. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni)

<!–[endif]–>

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) seminarske obveze– 20% 2) 1. kolokvij – 25% 3) 2. Kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)