Ciljevi: Steći akademsko znanje iz povijesti hrvatskoga srednjovjekovlja, kad su postavljeni temelji hrvatskoj državi, društvu, kulturi, crkvenom životu.
Sadržaj: Da bi se postignuo predviđeni cilj, nužno je da kolegij obuhvati sve one tematske cjeline kroz koje se odražava razvoj hrvatske države i društva, sa svim pratećim povijesnim procesima. Stoga je nužno da se tijekom realizacije nastavnog procesa obrati pozornost na glavne teme u okviru kojih bi se govorilo o pitanju doseljenja Hrvata, zemljama koje su nastanili, državnim organizacijama koje su stvorili, njihovu pokrštavanju i pozitivnim posljedicama koje je ono imalo na njihov daljnji društveni, politički i kulturni razvoj. Važno mjesto u tom razvoju imaju integracijski procesi kroz koje se ubjedinjuje prostor i nad njim se ustaljuje narodno ime. Razvojni procesi kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo rezultirali su društvenim i gospodarskim ustrojem, a organizacija političke vlasti pojavom narodne dinastije. Nastupi pojedinih njezinih članova odražavaju položaj hrvatske države i strane utjecaje na prilike u njoj, pa borba za vlast mimo uobičajenih standarda nije ni tu nepoznata, a posljedice su im bile dinastičke borbe. Hrvatske zemlje kroz srednji vijek ne razvijaju se jednako i u istim političkim granicama, pa je zbog toga nužno izložiti povijest i onih krajeva kojima je povijest bila drukčija, npr. Dubrovnika, Istre, pa i današnje Bosne i Hercegovine.

(Ovisna o obradbi tjedne teme); N. Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 19752.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997.;  N. Budak i T. Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb 2006.

Ovisna o obradbi tjedne teme.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana pisana verzija;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, kolokvij, priprema za nastavu i aktivnost na nastavi;
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.

 Način stjecanja ocjene:

• Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1. seminarske obveze – 40%
2. kolokvij – 15 %
3. aktivnost na nastavi – 15%

• Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

1. esej – 20%
2. usmeni ispit – 10%