Ciljevi: Predstavljanje osnovnih karakteristika kartografskih prikaza, katastara, planova i veduta te mogućnosti njihove uporabe kao izvora za hrvatsku povijest. Analizom kartografskih izvora studenti će upoznati vještinu čitanja starih kartografskih prikaza i pravilnoga razumijevanja njihova sadržaja. Analiza i interpretacija kartografskih izvora pruža nove spoznaje, ponajprije o prostornom razvoju hrvatskih povijesnih područja, ali omogućuje i sagledavanje njihova razvoja u europskom kontekstu.

Sadržaj: Navedeni cilj temelji se na polazištu da kartografski izvor nije samo slika geografske stvarnosti nego i jasan odraz povijesnoga, političkog i kulturnog konteksta u kojima je nastajao. Kartografski izvori osobito su bitni za istraživanje suodnosa čovjeka i prirodne sredine te međuovisnosti povijesnih zbivanja i transformacije prirodnoga i kulturnog pejzaža, pri čemu je trajno naglašena dinamična kategorija prostora. Sukladno tome, predmet na osnovi analize općih i tematskih starih kartografskih prikaza te analize razvoja kartografskog predočivanja hrvatskih zemalja od starog vijeka do ranog novog vijeka, pruža podroban uvid u povijest prostora u kontekstu povijesnih procesa.

M. Marković, Descriptio Croatiae, Zagreb 1993. (odabrana poglavlja); M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor 2003. (odabrana poglavlja).

M. Marković, Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama, Zagreb 2001.; M. Slukan Altić, Povijesna geografija rijeke Krke, Šibenik 2007.; M. Slukan Altić, Povijesni atlas gradova, sv. 1. Bjelovar 2003., sv. 2. Sisak 2004., sv. 3. Zagreb–Koprivnica 2005., sv. 4. Zagreb–Sisak 2007., sv. 5. Zagreb–Varaždin 2009.; M. Marković, Descriptio Bosnae et Hercegovinae, Zagreb 1998.; M. Kozličić, Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), Zagreb 1995.; J. Black, Maps and History, Yale University Press, New Haven, London 2000., str. 1.–50.; L. Lago, Stare karte Jadrana, Pula 1996.; A. Žmegač, Bastioni jadranske Hrvatske, Zagreb 2009.; Granice Hrvatske na zemljovidima od XII. do XX. stoljeća, Zagreb 1992.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

• Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1. seminarske obveze – 20%
2. 1. kolokvij – 25%
3. 2. kolokvij – 25%

• Završni ispit – 30% ocjene

1. usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)