Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija		 1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Klasične sociološke teorije
Kratica predmeta SOCP2-1 Šifra predmeta 97884
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Mario Bara
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail mario.bara@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 607
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Ivana Brstilo
Akademski stupanj Magistra sociologije Zvanje Asistentica
Kontakt e-mail ivana.brstilo@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 679
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Damir Miloš
Akademski stupanj Magistar sociologije Zvanje Asistent
Kontakt e-mail damir.milos@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 679
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta
Upoznavanje studenata s klasičnim sociološkim pojmovima u djelima osnivača sociologije kao znanstvene discipline te klasičnih socioloških teoretičara 19. i prve polovice 20. st. kroz sociološke koncepte Saint – Simona, A. Comtea, H. Spencera, K. Marxa, E. Durkheima, M. Webera, A. de Tocquevillea, teorije elita (V. Pareto, G. Mosca), njemački formalizam (F. Tönnies, G. Simmel, L. Von Wiese, A. Vierkandt), američki formalizam (Small, Ross, Park, Sorokin), rana čikaška škola i počeci simboličkog interakcionizma, radikalna sociologija u Americi (Ch. W. Mills), frankfurtska škola, funkcionalizam T. Parsonsa i R. Mertona.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 Prepoznati osnovne teorijske pojmove klasika sociološke teorije. Grupirati glavne pojmove i definicije klasičnih socioloških teorija prema autorima. Sažeti glavne ideje socioloških klasika i njihove implikacije. Analizirati osnovne postavke obrađenih teorija.
Literatura
Obvezna
Ritzer. G. (1997). Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus.; Žepić, B. (2007). Sociologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.; Fiamengo, A. (1987). Sociološka hrestomatija. Zagreb : Naprijed.; Supek, R. (1987). Biologizam u sociologiji: sociološka hrestomatija, Zagreb: Naprijed.; Cvjetičanin, V. i Supek, R. (2003). Emile Durkheim i francuska sociološka škola: Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naklada Ljevak.; Lukić, R. D. (1987). Formalizam u sociologiji. Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed; Korać, V. (1987). Marksovo shvaćanje čovjeka. Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed.; Đurić, M. (1987). Sociologija Maxa Webera. Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed.; Katunarić, V. (1990). Teorija društva u Frankfurtskoj školi. Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed.; Batina, G. (2006). Počeci sociologije u Hrvatskoj. Zagreb: Jesenski i Turk.
Dopunska
Weber, M.(1999). Vlast i Politika. Zagreb: Jesenski i Turk.; Weber, M. (1989). Protestantska etika i duh kapitalizma. Sarajevo: Veselin Masleša.; Weber, M. (1989). Metodologija društvenih nauka. Zagreb: Globus.; Durkheim, E. (1999). Pravila sociološke metode. Zagreb: Jesenski i Turk.; Merton, R. K.(1979). O teorijskoj sociologiji. Zagreb: CDD.; Parsons, T. (1991). Društva. Zagreb: August Cesarec.;
Wright Mills, C. (1964).Elita vlasti. Beograd: Kultura.; Wright Mills, C.(1979). Bijeli ovratnik: američke srednje klase. Zagreb: Naprijed.; Wright Mills, C. (1964). Sociološka imaginacija. Beograd: Savremena škola.; Marcuse, H. (1989). Čovjek jedne dimenzije. Sarajevo: Veselin Masleša.; Fromm, E. (1984). Djela u 12 svezaka. Zagreb: Naprijed.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
 
2. Uredno izvršene seminarske obveze– Prema zadanoj seminarskoj temi, na svaki seminar studenti moraju donijeti bilješku/sažetak koji predaju asistentu na kraju sata te su obavezni aktivno sudjelovati u nastavi. Sažetci/ bilješke seminarske literature se isključivo pišu ručno ( ne na računalu! ) i ne smiju biti previše opširni ali moraju biti pregledni i sadržavati osnovne ideje i pojmove, djela autora te definicije koje navedena literatura određuje. Predaja ukupno 12 sažetaka / bilješki uvjet je za potpis i pristup završnom ispitu.
 
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 70% tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na tri kolokvija i predajom 12 seminarskih ručno pisanih sažetaka/bilješki.
Način polaganja ispita
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
 
1) Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) ; 2. kolokvij (pismeni); 3. kolokvij (pismeni); 12 seminarskih sažetaka/bilješki ručno pisanih.
2) Završni ispit (pismeni).
 
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
 
dovoljan (2) – 50- 64 %
dobar (3) – 65 – 79 %
vrlo dobar (4) – 80 – 89 %
izvrstan (5) – 90 i više %
Način ocjenjivanja
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
 
1) seminarske obaveze: analiza zadanih tekstova i predaja ručno pisanih (kroz semestar ukupno 12) bilješki/sažetaka – max. 10 bodova (aktivno sudjelovanje na nastavi – max 4 boda, kvaliteta bilješki/sažetaka prema dogovorenim parametrima preglednosti ideja, pojmova, definicija – max. 6 bodova) ;
2) 1. kolokvij – max. 20 bodova
3) 2. kolokvij – max. 20 bodova
4) 3. kolokvij – max. 20 bodova;
 
b) Završni ispit – 30% ocjene
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Domaća zadaća 0.28 10
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij: 7. tjedan nastave; 2. kolokvij: 12. tjedan nastave; 3. kolokvij: 15. tjedan nastave;
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Društveno - povijesni kontekst nastanka i razvoja sociologije
3. Misao o društvu kroz povijest
4. (Pred)Sociološki koncepti Saint - Simona
5. Sociološke teorije Augustea Comtea
6. Biologizam Herberta Spencera
7. Kolokvij 1.
8. Formalizam u sociologiji i glavni predstavnici
9. Sociološki pojmovi u djelu Karla Marxa
10. Sociologija Emilea Durkheima
11. Osnovni sociološki pojmovi Maxa Webera
12. Kolokvij 2.
13. Rana američka sociologija
14. Frankfurtska škola
15. Rana sociološka misao u Hrvatskoj ; Kolokvij 3.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar
2. Seminarske teme - Društveno - povijesni kontekst nastanka i razvoja sociologije
3. Seminarske teme - Misao o društvu kroz povijest
4. Seminarske teme - (Pred)Sociološki koncepti Saint - Simona
5. Seminarske teme - Sociološke teorije Augustea Comtea
6. Seminarske teme - Biologizam Herberta Spencera
7. Kolokvij 1.
8. Seminarske teme - Formalizam u sociologiji i glavni predstavnici
9. Seminarske teme - Sociološki pojmovi u djelu Karla Marxa
10. Seminarske teme - Sociologija Emilea Durkheima
11. Seminarske teme - Osnovni sociološki pojmovi Maxa Webera
12. Kolokvij 2.
13. Seminarske teme - Rana Američka sociologija
14. Seminarske teme – Frankfurtska škola
15. Seminarske teme - Rana sociološka misao u Hrvatskoj ; Kolokvij 3.