Ciljevi kolegija: Razvijanje istraživačkih vještina i povijesnih znanja zahvaljujući urbanoj povijesti koja obuhvaća razne aspekte povijesne discipline (demografski, ekonomski, politički, kulturni aspekti i slično). Komparativni pristup omogućuje upoznavanje s raznovrsnim, odnosno specifičnim aspektima „urbanog fenomena“ u vremenu nastanka modernih gradova u Europi i Hrvatskoj. Naglasak će se staviti na europske metropole (Beč, Pariz, London, Zagreb). Sadržaj kolegija: Tipologija gradova. Utopije i urbanizam. Urbanizacija. Demografski aspekti grada. Industrijalizacija. Gradska infrastruktura. Urbani identiteti: nacionalna, vjerska i društvena struktura. Svakodnevica u gradu. Urbana kultura i supkultura. Grad kao politički predmet.

L. Mumford, Grad u historiji, njegov postanak, njegovo mijenjanje, njegovi izgledi, Zagreb 1988, 460-634; odabrani izbor članka.

B. Vranješ-Šoljan, Stanovništvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeća, Zagreb 2009; ; L. Benevolo, The European City, Oxford 1993.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: nedovoljan (1) – 0 do 49,9% dovoljan (2) – 50 do 64,9% dobar (3) – 65 do 79,9% vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) seminarske obveze– 25% 2) 1. kolokvij –25% 3) 2. kolokvij –20%

b) Završni ispit – 30% ocjene 4) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)