Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.
Usmjerenje Suvremena povijest

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Nacionalna kultura u europskom kontekstu
Kratica predmeta PODV241 Šifra predmeta 135478
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ines Sabotič
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Antun Pavešković
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje null
Kontakt e-mail apavesk@gmail.com Telefon +385 (1) 4818 044
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi kolegija Nizom odabranih primjera pokazati što je to karakteristično za hrvatski kulturni identitet, kao i za njegovo europstvo. Interpretirati Hrvatsku, na razmeđi svjetova, kao izvjesnost trajno suočenu s raznorodnim, nerijetko i suprotnim kulturnim utjecajima. Evidentirati ono što ju je održalo kao etničku cjelinu: svijest o pripadnosti jednome kolektivu, o zajedničkom kulturnom naslijeđu te trajno sjećanje na srednjovjekovnu državnost kao svojevrsnu utopijsku nostalgiju koja je kompenzirala nedostatak državne samostalnosti. Prostudirati glavne smjernice i inačice te svijesti. Prikazati Hrvatsku kao paradigmu maloga naroda koji na rubu Europe, ali na geopolitički osjetljivu prostoru, uspijeva opstati zahvaljujući legitimacijskim praksama kulturne proizvodnje, osobito zanimljive u raznim naracijsko-legitimacijskim zahvatima fikcijske, ideologijske, znastvenopovijesne naravi. Prikazati na jednoj strani nacionalno ekskluzivističke kulturne koncepte, kao rezultat zebnje pred sredobježnim prijetnjama i drugu krajnost, nadnacionalne kulturne i ideologijske koncepcije kao svojevrstan odgovor na vlastite skučene društvene prilike. Kao osobit kulturni topos prikazati Dubrovnik, ne – što je dosada bilo uobičajeno – kao mjesto idealne projekcije i svojevrsnu iznimku, nego kao prostor u kojem su društveni uvjeti i politička samostalnost omogućili puni duhovni razvoj, kao svojevrsnu sinegdohu koja nam pokazuje kakve bi dosege imao hrvatski etnos da se mogao realizirati kao nacija u potpunom smislu te riječi. Prikazati one kulturne fenomene kojima smo dali ravnopravan prinos europskoj kulturi, s osobitim naglaskom na činjenicu da je hrvatska kultura ne samo dio širega kulturnoga sklopa nego da je njezin identitet ujedno i identitet europskog kulturnog modela. Sadržaj kolegija Sadržaj kolegija podrazumijevao bi sljedeće teme: -Srednjovjekovna hrvatska kultura kao susretište svjetova. Tropismenost i trojezičnost hrvatske srednjovjekovne pismenosti i književnosti. Duhovni utjecaji Istoka i Zapada, njihova asimilacija. -Hrvatska između Balkana, Srednje Europe i Mediterana. -Hrvatski humanistički intelektualci i pisci latinskoga idioma u kontekstu jedinstvene latinističke kulturne galaksije. -Hrvatski udio u protestantizmu i reformaciji. Hrvatski udio u protureformacijskim gibanjima. -Ozaljski kulturni krug kao integracijski pokušaj u kontekstu europskog procesa unificiranja i standardiziranja velikih nacionalnih kultura. -Hrvatski doprinos svjetskoj ekonomskoj misli. -Hrvatska filozofska misao kao dio europskoga filozofskoga naslijeđa. -Nadnacionalne utopije, od baroknog slavizma do ideologije ilirizma u hrvatskme narodnom preporodu. Juraj Križanić i njegova panslavenska koncepcija. Dubrovačko slovinstvo u drugoj polovici 19. stoljeća. -Hrvatski jug kao jedinstveni prostor nacionalnog identiteta u sredozemnom kulturnom krugu. Dubrovački krug. Boka Kotorska i današnji prostor Crnogorskoga primorja. -Crkva u Hrvata između imanentno univerzalnog bića i nacionalnog identiteta. -Hrvatska književnost u europskome kontekstu. -Hrvatski književni jezik u kontekstu slavenskih i južnoslavenskih jezika te problemi njegova standardiziranja u kontekstu svjetske standardnojezične situacije. -Hrvatska tradicijska kultura. -Hrvatska historiografija kao samolegitimizacijska praksa. Dosezi hrvatske historiografije. -Strossmayer i Starčević, dvije koncepcije nacionalnog identiteta. -Ivo Pilar kao utemeljitelj hrvatske geopolitike i hrvatske političke misli. -Miroslav Krleža i Ivo Andrić kao suprotstavljene paradigme odnosa spram europske i svjetske kulture. -Hrvatski identitet u globaliziranu svijetu. Opasnosti i šanse.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Usvojiti sposobnost razložnog, transparentnog i plauzibilnog pisanja, ali i retoričko-stilskog razlikovanja ogleda, stručnog članka te znanstvenog rada unutar teme nacionalnog identiteta u europskom kontekstu. 2. Usvojiti potrebna znanja i spoznaje o globalizaciji kao nužnom okviru unutar kojega se mijenjaju pojmovi identiteta i njegova šireg konteksta, počam od individualnog identiteta, identiteta skupine, nacionalnog identiteta pa do globalizacijom novonastalih nadnacionalnih identiteta, kao što je, primjerice europski identitet. 3. Usvojiti kompetenciju raščlanjivanja nadnacionalnih identiteta. Podrazumijeva se da student može kompetentno raspravljati i pisati o problemu nadnacionalnog u suvremenom svijetu, s osobitom pozornošću na problematizaciju definicijskog okvira: je li nadnacionalna integracija prirodan proces, nametnuti obrazac određenih interesnih skupina, nužnost ili kombinacija ovih počela. 4. Spoznaja, bitna povjesniku, o različitim tipovima globalizacijskih procesa i pokušaja u povijesti te razlikama s recentnim procesima globalizacije. 5. Kompetentno promišljanje globalizacijskih tema kao danas nužna okvira nacionalnom identitetu. 6. Spoznaja o naravi pojma identiteta uopće, kako bi se moglo raspravljati i o nacionalnom identitetu. 7. Kompetentno definiranje pojma kulture. Razlikovanje pojmova kulture i civizacije. 8. Definiranje pojma nacionalne kulture. Što nas to u nacionalnoj kulturi određuje pripadnicima nacionalne zajednice. 9. Usvajanje spoznaja o različitim čimbenicima i razinama nacionalne kulture. 10. Usvojiti potrebno znanje i spoznaje o odnosu nacionalnog i vjerskog kao specifično hrvatsku situaciju. Problem koji treba izdiskutirati jest problem povezivanja hrvatskog nacionalnog identiteta s vjerskom pripadnošću koja je u odnosu na Katoličku kao univerzalnu Crkvu donekle paradoksalna. 11. Usvojiti sposobnost samostalnog istraživanja, skupljanja i odabira literature, samostalne procjene važnosti pojedinog izvora, kritičkog odnosa spram literature.
Literatura
Obvezna

Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Zbornik, sv. I, urednik Ivan Supičić. HAZU / AGM, Zagreb 1997.; poglavlja: Hrvatska u eropskoj povijesti i kulturi ; Podrijetlo, društvo, država, religija; Hrvatska i Europa. Zbornik, sv. II, urednik Eduard Hercigonja. HAZU / Školska knjiga, Zagreb 2000.; poglavlja: Hrvatska i europski prostor; Hrvatska i Europa. Zbornik, sv. III, urednik Ivan Golub. HAZU / Školska knjiga, Zagreb 2003.; poglavlja: Hrvatska i Sredozemlje; Barokna i prosvjetiteljska misao; Trpimir Macan: Povijest hrvatskoga naroda, II. izdanje. NZMH / Školska knjiga, Zagreb 1992., nekoliko poglavlja u dogovoru s predavačem.

Dopunska

Individualni izbor, uz dogovor sa polaznicima predmetima pojedinačno i grupno.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2) Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: nedovoljan (1) – 0 do 49,9% dovoljan (2) – 50 do 64,9% dobar (3) – 65 do 79,9% vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) seminarske obveze– 25% 2) 1. kolokvij –25% 3) 2. kolokvij –20%

b) Završni ispit – 30% ocjene 1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.9 25
Kolokvij-međuispit 0.8 20
Seminarski rad 0.9 25
Ukupno tijekom nastave 3.8 70
Završni ispit 1.2 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija 7. i 15. nastvani termin.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Problem identiteta uopće. Specifikum nacionalnog identiteta.
2. Specifikum europskog identiteta. Tzv. kozmopolitska Europa
3. Hrvatska književnost kao samolegitimacijska praksa.
4. Hrvatska književnost u europskom kontekstu.
5. Dubrovnik kao jedno od ishodišta nacionalnog identiteta. Dubrovnik kao paradigma urbaniteta te kao središte jakog lokalnog identiteta i istodobno pripadnosti svijetu.
6. Problem nacionalnog i nacionalističkog u odnosu spram globalnog.
7. Problem hrvatskog situiranja u eropski kontekst: dvostrukost samoosjećaja – imperativ pripadnosti Europi kao simptom kolektivne frustracije rubnošću.
8. Hrvatski udio u europskoj kulturi.
9. Hrvatsko kulturno srednjovjekovlje. Srednjovjekovne književno-retoričke prakse.
10. Hrvatski udio u humanizmu, reformaciji i protureformaciji.
11. Hrvatski udio u svjetskoj ekonomskoj misli s posebnim osvrtom na Benka Kotruglija.
12. Nadnacionalne utopije, s posebnim osvrtom na J. Križanića i dubrovački barokni slavizam te jugoslavenstvo kao izvorno hrvatsku ideju.
13. Hrvatsko jezično pitanje.
14. Eksluzivističke nacionalne koncepcije: Ivo Pilar, Ante Starčević.
15. Katolička crkva u hrvatskoj povijesti i suvremenosti.
Seminari
Tjedan Tema
1. Hrvatska znanstvena baština.
2. Hrvatsko srednjovjekovlje.
3. Hrvatski latinitet.
4. Hrvatski prilog reformaciji i udio u protureformaciji.
5. Biti Hrvatom – definicije i dvojbe oko nacionalnog.
6. Srednjovjekovna književnost i retorika: Bašćanska ploča kao književno djelo.
7. Hrvatska historiografija, s posebnim osvrtom na Ivana Luciusa kao začetnika i Stjepana Antoljaka kao auktora suvremene sinteze.
8. Politička misao Starčevića i Strossamyera.
9. Dubrovnik – nasljeđe i mjesto u kolektivnoj svijesti.
10. Ozaljski kulturni krug.
11. Hrvatsko jezično pitanje i mediji pismenosti.
12. Crkva u Hrvata, kulturna uloga.
13. Kompleks Jugoslavenstva.
14. Što je Hrvatima Europa?
15. Krleža kao pokušaj sinteze.