Dati pregled povijesti hrvatskih zemalja tijekom 19. stoljeća s posebnim osvrtom na procese hrvatske nacionalne integracije i modernizacije, kao i prvih začetaka demokratskih, višestranačkih procesa u Monarhiji i hrvatskim zemljama. Općenit pregled procesa hrvatske nacionalne integracije, modernizacije i začetaka demokratizacijskih procesa u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a tako i hrvatskih zemalja. Promjena društvenoga poretka iz feudalnog u građansko kapitalističko društvo. Banska Hrvatska (organizacija uprave – hrvatski narodni preporod – od staleškoga do predstavničkoga Hrvatskoga sabora – položaj nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe – političke stranke i njihov tisak – gospodarstvo, školstvo, kultura, znanost – javne ustanove – stanovništvo). Dalmacija (status prije i nakon Austro-ugarske nagodbe – uprava – Dalmatinski sabor – političke stranke – gospodarske i kulturno-prosvjetne prilike – stanovništvo). Istra (Status prije i poslije Austro-ugarske nagodbe – uprava – Istarski sabor – političke stranke – gospodarske i kulturno prosvjetne prilike – stanovništvo)

• Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskoga rata), Zagreb, 2005.
• Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981.
• Ivo Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb, 2002.
• Stjepan Matković i Tihomir Cipek, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006.
• Hrvatska politika u XX. stoljeću. Zbornik, Zagreb, 2006.
• Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.
• Arnold Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.

• Ivan Bulić, Ivan Skerlecz Lomnički 1913.-1917. Kraljevski komesar i hrvatski ban, Zagreb, 2011., (doktorski rad).
• Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb, 2004.
• Josip Šarinić, Nagodbena Hrvatska – Postanak i osnova ustavne organizacije, Zagreb, 1972.
• Jaroslav Šidak, Mirjana Gross, Igor Karaman, Dragovan Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860. – 1914., Zagreb, 1968.
• Mirjana Gross, Povijest pravaške ideologije, Zagreb, 1973.
• Antun Bozanić, Biskup Mahnić, pastir i javni djelatnik u Hrvata, Krk – Zagreb 1991.
• Jure Krišto, Prešućena povijest, katolička crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.
• Nikša Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb: Institut za hrvatsku povijest, 1980.
• Mato Artukovic, Ideologija srpsko hrvatskih sporova: (Srbobran 1884 – 1902), Zagreb, 1991.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1 kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
    1) seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada – 12%)
    2) 1. kolokvij – 25% 3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)