Studenti će biti upoznati s društvenopolitičkim zbivanjima i procesima u hrvatskoj i svjetskoj povijesti dvadesetog stoljeća.  Posebna će se pažnja posvetiti raspravljanju i tumačenju povijesnopolitičkih koncepcija kao i pojmova koji su bitni za razumijevanje društvenih i politčkih mijena u dvadesetom stoljeću.

BOBAN, Ljubo: Hrvatske granice od 1918. do 1993., Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1993.; BLEICKEN, J., Povijest svijeta : od početka do danas, Zagreb, 1976.; CALVOCORESSI, Peter., Svjetska politika nakon 1945., , Zagreb, 2003.; MATKOVIĆ, Hrvoje: Povijest Jugoslavije, Zagreb 1998.; RADELIĆ, Zdenko: Hrvatska u Jugoslaviji 1945. – 1991., Zagreb 2006 .

AKMADŽA, Miroslav: Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Zagreb 2004.; BANAC, Ivo: Sa staljinom protiv Tita. Informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu, Zagreb 1990.; BERTOŠA, Miroslav: Kruh, mašta i mast: prizori i memorabilije o staroj Puli (1947. – 1957.), Zagreb 2007.; BIĆANIĆ, Rudolf: Kako živi narod, Zagreb 1996.; Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967-1997, Zagreb, 1997.; ĐODAN, Šime: Hrvatsko pitanje 1918. – 1990., Zagreb 1991.; GEIGER, Vladimir: Nestanak folksdojčera, Zagreb, 1997.; GOLDSTEIN, Ivo: Hrvatska 1918. – 2008., Zagreb 2008.; HOLZER, Jerzy: Komunizam u Europi, Povijest pokreta i sustava vlasti, Zagreb, 2002.; HORVAT, Josip: Hrvatski panoptikum, Zagreb 1965.; MAČEK, Vladko: Memoari, Zagreb 2003.; PAINTER, David: Hladni rat, Povijest međunarodnih odnosa, Zagreb, 2002.; RADELIĆ, Zdenko, MARIJAN, Davor, BARIĆ, Nikica, ŽIVIĆ, Dražen: Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Zagreb, 2006.; ŠIMONČIĆ-BOBETKO, Zdenka:  Industrija Hrvatske 1918.-1941., Zagreb, 2005.; ŠUTE, Ivica: Slogom slobodi! Gospodarska sloga 1935.-1941., Zagreb 2010.; TRIPALO, Miko, Hrvatsko proljeće, Zagreb, 2001.; ŽERJAVIĆ, Vladimir, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Zagreb, 1992.; NAPOMENA: navedena literatura bit će proširena shodno interesima studenata i izboru teme seminara.

1.      Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2.      Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 25% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1)      Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

2)      Završni ispit (usmeni).

Minimum za prolaz je 50% ocjene.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-59 bodova

dobar (3) – 60-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) 1. kolokvij – max. 35 bodova (10 pitanja po max. 2 boda i 5 pitanja po max. 3 boda);

2) 2. kolokvij – max. 35 bodova (10 pitanja po max. 2 boda i 5 pitanja po max. 3 boda);

b) Završni ispit – 30% ocjene

3) završni ispit – max. 30 bodova (3 pitanja po max. 10 bodova -za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)