Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.
Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest Bizanta
Kratica predmeta POVD141 Šifra predmeta 101696
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Kolegij je osmišljen sa svrhom sveobuhvatnog stjecanja znanja iz – primarno političke – povijesti Istočnog Rimskog odnosno Bizantskog Carstva od njegova začetka do pada Konstantinopola (Carigrada) pod osmanlijsku vlast 1453. g. Realizirat će se proučavanjem raspoloživih (objavljenih) vrela i najnovije stručne literature. Sastavni dio ovog kolegija jest i hrvatski povijesni prostor pod bizantskom vlašću. Svladavanjem predviđenog programa kroz aktivno sudjelovanje na predavanjima, radom u seminaru i polaganjem ispita, studenti će ovladati temeljnim procesima bizantske povijesti, kulture i civilizacije u čijim su temeljima zasade rimskog prava i državnog ustrojstva, grčkog jezika i civilizacije te kršćanskog svjetonazora. 1) uspostava i rani bizantski period: razdioba Rimskog Carstva i rađanje Istočnog (Bizantskog) Carstva, osnutak Konstantinopolisa; vladavina Konstantina Velikog (306.-337.), Teodozija I. (379.-395.), Justinijana I. (527.-565.), Mauricija (582.-602.), ekumenski crkveni sabori: 325., 381., 431., 451., 553.; 2) srednji bizantski period: od vremena vladavine Heraklija (610.-641.) do Mihaela III. Pijanca (842.-867.); reorganizacija Carstva – teme (vojne provincije); slom Perzije; pojava islama i arapska osvajanja; slavenska doseoba; treći carigradski sabor (680./681.); ikonoborstvo; drugi nicejski sabor (787.); 3) zlatno doba Bizantskog Carstva (867.-1057.): vrijeme vladavine makedonske dinastije (od Bazilija I. Makedonca (867.-886.) do Mihaela VI. Stratiotika (1056.-1057.); misijska djelatnost Ćirila i Metoda (od 864.); Focijev crkveni raskol (867.); bizantska vlast na južnoitalskim prostorima; vladavina Bazilija II. Bugaroubojice (976.-1025.); 4) opadanje i propast Srednjobizantskog carstva: uspon feudalizma; dokidanje tema; jačanje birokracije; osvajanje Armenije1045.; veliki crkveni raskol (1054.); izumiranje makedonske i uspon dinastije Duka (1059.-1081.); osvajanja Normana, Pečenega, Mađara; osmanlijska (turska) osvajanja; stvaranje Rumskog sultanata (oko 1080.); uspon Duklje (kraljevina 1077.); 5) dinastija Komnena (1081.-1185.): ratovi Aleksija I. (1081.-1118.) s Normanima, Pečenegima, Osmanlijama; uspon Venecije; prva križarska vojna (1096.-1099.); borbe Ivana II. (1118.-1143.) s Pečenezima, Mađarima, Osmanlijama; restauracija i gospodarski kolaps u vrijeme Manuela I. (1143.-1180.); druga križarska vojna (1147.-1149.); ratovi s Venecijom, Normanima, Osmanlijama; jačanje Nemanjića (1196.-1227.); uspon dinastije Anđela (1185.-1204.) i opadanje Bizanta; osamostaljivanje Bugara i Nemanjića (1190.); četvrta križarska vojna i propast Bizantskog Carstva (1202.-1204); 6) opadanje i propast Carstva (1204.-1453.): Latinsko carstvo (1204.-1261.), Epirska država, Nicejsko Carstvo, Trapezuntsko Carstvo; peta (1228.-1229.) i šesta (1248.-1254.) križarska vojna; dinastije Paleologa i Kantakuzena (1258.-1453.); borbe s Perzijancima, Arapima, Osmanlijama; kristijanizacija Bugara, Srba, Rusa; vladavina Mihaela VIII. Paleologa (1258.-1282.); drugi lionski sabor i crkvena unija (1274.); slom križarske vlasti na Bliskom Istoku (1291.); Andronik II. Paleolog (1282.-1328.) i jačanje monaštva (Sveta Gora); građanski ratovi (1321-1354); vladavina Ivana VI. Kantakuzena (1328.-1354.); osvajanja Stefana Dušana (1331.-1355.); osmanlijska osvajanja u Maloj Aziji, Galipolju i Europi; vladavina Ivana V. Paleologa (1354.-1391.), osmanlijski suverenitet nad Bizantom, bitke na Marici (1371.) i Kosovu (1389.), vladavina Manuela II. Paleologa (1391.-1425.); ratovi Osmanlija i Mongola; osmanlijske opsade Carigrada; vladavina Ivana VIII. Paleologa (1425.-1448.); crkveni sabor u Baselu-Ferrari-Firenci i crkvena unija (1439.); križarski pohodi Janoša Hunjadija; vladavina Konstantina XII. Paleologa (1448.-1453.), propast Carigrada (1453.) i osvanjanje ostataka Bizantskog Carstva.

 

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati i vrednovati historiografske pojmove i procese iz bizantske povijesti od ranoga do kasnoga srednjega vijeka. 2. Analizirati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 3. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 4. Sagledati, spoznati i vrednovati znanstvena dostignuća drugih znanstvenih disciplina u srednjovjekovnom razdoblju. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Primjenjivati suvremene historiografske metodološke pristupe. 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 8. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta, Zagreb, 2002. (311 str.)

Dopunska

John Haldon, Warfare, State and Society in the Byzantine world, 565-1204, London, 1999., str. 13-33

Goerge T. Dennis, „Byzantine Heavy Artillery: The Helepolis“, Greek, Roman, and Byzantine Studies, 99 (1998), str. 99-115

Stephen Turnbull, „The Walls of Constantinople“, The Fall of Constantinople. The Ottoman Conquest of Byzantium, Botely, 2007.,str. 104.-112.

Liz James, „Men, Women, Eunuchs: Gender, Sex, and Power“, The Social History of Byzantium (ed. John Haldon), Oxford 2009., str. 31.-50.

Konstantin Porfirogenet „O genealogiji Ibera u gradu Adranuciji“, O upravljanju Carstvom (ur. Mirko Mađor), Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)

Ivo Goldstein, Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992., str. 68.-83.

Ivo Goldstein, „Bizantska vlast u Dalmaciji od 1165. do 1180. godine“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 30, Zagreb, 1997., str. 9.-28.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – esej, izlaganje, bibiliografsko istraživanje i sudjelovanje u seminarskim diskusijama 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i jednog kolokvija.

Način polaganja ispita

 

Nastavne aktivnosti – seminarske obaveze (esej, izlaganje, bibiliografsko istraživanje i sudjelovanje u seminarskim diskusijama)

Završni ispit (pismeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više.

 

Način stjecanja ocjene:

  • Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
  1. aktivnost na nastavi – 14%
  2. istraživanje – 16 %
  3. esej – 40%
  • Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

pismeni ispit – 30%

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Aktivnost na nastavi 0.53 14
Istraživanje 0.61 16
Esej 1.52 40
Ukupno tijekom nastave 3.86 70
Završni ispit 1.14 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Pokršteni "Imperium Romanum"
3. Justinijanova restauracija i njezin slom
4. Poimanje rata u Bizantu
5. Bizantska ratna tehnika
6. Doba ikonoklastičke krize
7. Središte svijeta: Carigrad i njegove zidine
8. Bizantska politička misao
9. Obitelj u srednjovjekovnom Bizantu
10. Na rubu bizantskog svijeta: percepcija Pirinejskog poluotoka u djelu cara Konstantina VII. Porfirogeneta
11. Bizantski vanjska politika: dolazak Langobarda i Slavena na Jadran
12. Bizant i istočni Jadran u 9. stoljeću
13. Bizantska geografija
14. Bizantska rekonkvista 12. stoljeća
15. Zaključno predavanje
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u seminar
2. Pokršteni "Imperium Romanum" - seminarska diskusija
3. Justinijanova restauracija i njezin slom - seminarska diskusija
4. Poimanje rata u Bizantu - seminarska diskusija
5. Bizantska ratna tehnika - pismena analiza znanstvenog teksta
6. Doba ikonoklastičke krize - seminarska diskusija
7. Središte svijeta: Carigrad i njegove zidine - pismena analiza znanstvenog teksta
8. Bizantska politička misao - bibliografsko istraživanje
9. Obitelj u srednjovjekovnom Bizantu - seminarska diskusija
10. Na rubu bizantskog svijeta: percepcija Pirinejskog poluotoka u djelu cara Konstantina VII. Porfirogeneta - pismena analiza povijesnog izvora
11. Bizantski vanjska politika: dolazak Langobarda i Slavena na Jadran - seminarska diskusija
12. Bizant i istočni Jadran u 9. stoljeću - bibliografsko istraživanje
13. Bizantska geografija - pismena usporedba dva povijesna izvora
14. Bizantska rekonkvista 12. stoljeća - seminarska diskusija
15. Zaključni seminar