Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija		 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Povijest institucija i političke uprave hrvatskih zemalja
Kratica predmeta POVP6-2 Šifra predmeta 97996
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Bulić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivan.bulic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 638
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Upoznavanje s najvažnijim ustanovama u državno-pravnoj povijesti Hrvatske i političke uprave u Hrvatskoj.

Kraći pregled srednjovjekovne političke uprave u Hrvatskoj. Novovjekovno razdoblje (1527.-1848.) razrađuje se u nekoliko odsjeka: 1527.-1740., 1740.-1780., 1780.-1790.,1790.-1792., 1792.-1802., 1802.-1848. Devetnaesto i dvadeseto stoljeće (1848. do danas) razrađeno je također u nekoliko odsjeka: 1848.-1850., 1850.-1854., 1854.-1861., 1861.-1869., 1869.-1918., 1918.-1941., 1941.-1945., 1945.-1991., 1991. do danas. U navedenim razdobljima obrađuje se javna uprava i pravosuđe te povijest najvažnijih državnih ustanova
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 2. Koristiti interdisciplinarni pristup u historiografskom radu. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti od ranog srednjeg vijeka do suvremenog doba.
Literatura
Obvezna
  • Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527./1945), Zagreb, 1969.
  • Hrvatske županije kroz stoljeća, (grupa autora), Zagreb, 1996.
  • Tomislav Markus, Predstavke županija i gradova Banske Hrvatske 1861. – 1867.
  • Ivo Perić, Hrvatski Državni Sabor 1848.-2000. ( prvi svezak: 1848.-1868., i drugi svezak: 1868.-1918.), Zagreb, 2000.
  • Tihomir Cipek, Stjepan Matković, Programski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914.; Zagreb, 2006.
  • Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. do početka 20. stoljeća) – (grupa autora), Zagreb, 1981.
Dopunska
  • Martin Polić, Parlamentarna povjest Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 1860-1880., (sa bilježkama iz političkoga, kulturnoga i društvenoga života ) – dva toma, Zagreb, 1900.
  • Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb, 2004.
  • Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.
  • Josip Šarinić, Nagodbena Hrvatska – Postanak i osnova ustavne organizacije, Zagreb, 1972.
  • Jaroslav Šidak, Mirjana Gross, Igor Karaman, Dragovan Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860. – 1914., Zagreb, 1968.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1 kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

Završni ispit (usmeni)

 
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

 

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
    1) seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada – 12%) 
    2) 1. kolokvij – 25%
    3) 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarski rad 0.6 20
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. i 15. Termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje/Višestoljetni sustav organizacije institucija hrvatske države tijekom različitih povijesnih epoha. Od „župe“ kao prve teritorijalno-upravne, sudske i crkvene jedinice do suvremenog županijskog uređenja u Republici Hrvatskoj.
2. Županije u hrvatskoj povijesti – organizacija tijekom različitih povijesnih razdoblja.
3. Preobrazba društveno političkog uređenja – analiza pojma države u različitim vremenskim razdobljima, te poimanja političke djelatnosti, raščlamba procesa promjene patrimonijalnog načina funkcioniranja države u lenski sustav.
4. Ban, viceban i banski namjesnik.
5. Odnos Hrvatske prema Ugarskoj i Austriji, pitanje državnog suvereniteta, nositelji državnog suvereniteta, kruna Sv. Stjepana kao politički fenomen. Teritorij, naziv i grb hrvatske države.
6. Upravna podjela hrvatskih zemalja u sklopu Osmanskog Carstva.
7. Vojna krajina u državnopravnom kontekstu i njen povijesni razvitak.
8. Politička aktivnost hrvatskih institucija u razdoblju ranog novog vijeka, Hrvatsko-slavonski sabor i opseg njegove djelatnosti.
9. Razvoj državnih institucija u vrijeme apsolutističkih reformi, novovjekovni hrvatski politički programi i spisi.
10. Revolucija 1848. i promjene u državnopravnom kontekstu.
11. Teritorijalna rascjepkanost i podjela hrvatskog prostora oblikovanih do 18. stoljeća u devet upravnih jedinica. 19. stoljeće – sažetak u tri upravne jedinice.
12. Državna uprava na temelju Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe.
13. 1918. prekid svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom Monarhijom i ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom (ishodišta spomenutom raspletu).
14. Državnopravne tvorbe nakon Prvog te tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
15. Zaključno predavanje.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u seminar: upute o načinu rada, predstavljanje tema, podjela tema studentima, kako pismeno uobličiti seminar, pojašnjenje obveza vezanih uz seminar.
2. Županije kao teritorijalno-administrativni i politički sustav. Staleška država – vlast podijeljena između staleža i kralja.
3. Strukturalna raščlamba hrvatsko-ugarske državne zajednice. Analiza i odnos prema pitanju personalne i realne unije; Tripartitum Stjepana Verböczya.
4. Josip Kušević i hrvatska municapalna prava. Pavao Ritter Vitezović.
5. Hrvatsko Kraljevsko vijeće. Nikola Škrlec Lomnički.
6. Slobodni i kraljevski gradovi i organizacija gradske vlasti. Povijesni kontekst nastanka instituta slobodnog i kraljevskog grada.
7. Kolokvij u terminu seminara
8. Osmanska teritorijalno-politička i upravna organizacija.
9. Vojno-teritorijalna i društvena kretanja u Vojnoj krajini.
10. Hrvatsko-ugarski javnopravni prijepor i oružani sukob. Doktrina o ugarskoj Svetoj Kruni.
11. Pokrajine Dalmacija i Istra.
12. Rijeka i „riječko pitanje - spor do kraja Austro-Ugarske Monarhije. Velikomađarski ekspanzionizam.
13. Hrvatske političke stranke, njihovi programi i odnos prema ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom.
14. Banovina Hrvatska.
15. Kolokvij u terminu seminara.