Upoznati studente s glavnim razvojnim koracima znanosti i tehnologije. Znanstvene i tehničke spoznaje prvih civilizacija. Počeci i razvoj znanosti u antičkom svijetu i tehničke primjene. Srednjovjekovna znanost i tehnička umijeća. Razvoj novovjekovne znanosti od 16. do 19. stoljeća, nova znanstvena paradigma (klasična mehanika, eksperimentalna znanost) i njezine tehničke i tehnološke posljedice. Nove ideje, otkrića, izumi i njihova primjena. Industrijska revolucija. Pojava novih znanstvenih teorija u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća (darvinizam, kvantna teorija i teorija relativnosti), tehnika i tehnologija 20. stoljeća. Razvoj atomske i nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica, astrofizike, biologije, medicine. Kroz sva razdoblja usporedo će se pratiti razvoj znanstvenog mišljenja u raznim područjima znanosti: matematika, astronomija, fizikalne i kemijske znanosti, geoznanosti, biološke i medicinske znanosti te primijenjene znanosti (ratna tehnika, metalurgija i rudarska tehnika, hidraulika, graditeljska tehnika i sl.).

F. González–Crussi, Medicina, kratka povijest, Zagreb 2010., str. 11.-55.; 150.-240.; C. L. van Doren, Povijest znanja: prošlost, sadašnjost i budućnost, Zagreb 2005., str. 27.-344.

V. Bazala, Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb 1978.; V. Bazala, Poviestni razvoj medicine u hrvatskim zemljama, Zagreb 1943.; Ž. Dadić, Egzaktne znanosti hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1991.; Ž. Dadić, Egzaktne znanosti u Hrvata u doba kulturnog i znanstvenog preporoda (1835.–1900.), Zagreb 2010.; Ž. Dadić, Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, sv. 1.–2., Zagreb 1982.; Ž. Dadić, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Zagreb 1992.; Ž. Dugac, Kako biti čist i zdrav: Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj, Zagreb 2010.; Ž. Dugac, Protiv bolesti i neznanja: Rockefellerova fondacija u međuratnoj Jugoslaviji, Zagreb 2005.; L. Glesinger, Povijest medicine, Zagreb 1978.; D. Grdenić, Povijest kemije, Zagreb 2001.; I. Supek, Povijest fizike, Zagreb 1980.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1)      Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti

1) seminarske obveze – 20%

2) 1. kolokvij – 25%

3) 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene

1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)