Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest znanosti i tehnologije
Kratica predmeta POVP6-3 Šifra predmeta
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Mario Kevo
Akademski stupanj Doktor humanističkih znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail mario.kevo@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 685
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Tomislav Matić
Akademski stupanj Profesor povijesti i filozofije Zvanje Asistent
Kontakt e-mail tomislav.matic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 677
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Upoznati studente s glavnim razvojnim koracima znanosti i tehnologije. Znanstvene i tehničke spoznaje prvih civilizacija. Počeci i razvoj znanosti u antičkom svijetu i tehničke primjene. Srednjovjekovna znanost i tehnička umijeća. Razvoj novovjekovne znanosti od 16. do 19. stoljeća, nova znanstvena paradigma (klasična mehanika, eksperimentalna znanost) i njezine tehničke i tehnološke posljedice. Nove ideje, otkrića, izumi i njihova primjena. Industrijska revolucija. Pojava novih znanstvenih teorija u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća (darvinizam, kvantna teorija i teorija relativnosti), tehnika i tehnologija 20. stoljeća. Razvoj atomske i nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica, astrofizike, biologije, medicine. Kroz sva razdoblja usporedo će se pratiti razvoj znanstvenog mišljenja u raznim područjima znanosti: matematika, astronomija, fizikalne i kemijske znanosti, geoznanosti, biološke i medicinske znanosti te primijenjene znanosti (ratna tehnika, metalurgija i rudarska tehnika, hidraulika, graditeljska tehnika i sl.).

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz svjetske i hrvatske povijesti znanja, znanosti i tehnologije, 2. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika, 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i uočiti kauzalnost povijesnih procesa, 4. Uočavati znanstvena dostignuća drugih disciplina, 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu, 6. Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu, 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi, 8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje, 9. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

F. González–Crussi, Medicina, kratka povijest, Zagreb 2010., str. 11.-55.; 150.-240.; C. L. van Doren, Povijest znanja: prošlost, sadašnjost i budućnost, Zagreb 2005., str. 27.-344.

Dopunska

V. Bazala, Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb 1978.; V. Bazala, Poviestni razvoj medicine u hrvatskim zemljama, Zagreb 1943.; Ž. Dadić, Egzaktne znanosti hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1991.; Ž. Dadić, Egzaktne znanosti u Hrvata u doba kulturnog i znanstvenog preporoda (1835.–1900.), Zagreb 2010.; Ž. Dadić, Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, sv. 1.–2., Zagreb 1982.; Ž. Dadić, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Zagreb 1992.; Ž. Dugac, Kako biti čist i zdrav: Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj, Zagreb 2010.; Ž. Dugac, Protiv bolesti i neznanja: Rockefellerova fondacija u međuratnoj Jugoslaviji, Zagreb 2005.; L. Glesinger, Povijest medicine, Zagreb 1978.; D. Grdenić, Povijest kemije, Zagreb 2001.; I. Supek, Povijest fizike, Zagreb 1980.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

Način polaganja ispita

1)      Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2) Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%

 

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti

1) seminarske obveze – 20%

2) 1. kolokvij – 25%

3) 2. kolokvij – 25%

 

b) Završni ispit – 30% ocjene

1) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarski rad 0.56 20
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 7. nastavni termin
2. kolokvij - 12. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: predstavljanje plana i programa rada, pojašnjenje studentskih obveza, literature
2. Prve civilizacije i značajnija dostignuća antičke znanosti i tehnologije
3. Znanstvena i tehnološka dostignuća ranog srednjeg vijeka
4. Znanstvena i tehnološka dostignuća razvijenog i kasnog srednjeg vijeka
5. Renesansni čovjek – napredak znanosti i tehnologije na novim temeljima
6. Velika otkrića i najvažnije promjene uzrokovane renesansom
7. KOLOKVIJ
8. Geocentrični ili Heliocentrični sustav – neki aspekti razvoja astronomije
9. Kratki pregled razvoja medicine: pošasti i bolesti, razvoj anatomije i kirurgije
10. Epoha parnog stroja
11. 19. stoljeće – prema znanosti i tehnologiji suvremenog doba
12. KOLOKVIJ
13. 20. stoljeće – ideologije i ideje; ratna pozadina razvojnih koraka znanosti i tehnologije
14. 20. stoljeće – znanost i tehnika
15. 20. stoljeće – divovski koraci u znanosti i ovisnost o tehnologiji
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: objašnjenje studentskih obaveza, podjela seminarskih zaduženja, upute o načinu rada
2. Medicinska dostignuća antičke Grčke i Rima; Helenistička mehanika
3. Herman Dalmatin i sinteza zapadnoeuropske i arapske znanosti
4. Srednjovjekovna epistemologija; Znanstveni i kulturni krug Ivana Viteza u Ugarskoj
5. Hrvatski prinosi znanosti i tehnologiji u doba renesanse
6. Porijeklo znanstvene metode; Hrvatski prinosi svjetskoj baštini iz područja matematike, fizike i optike
7. KOLOKVIJ
8. Hrvatski prinosi svjetskoj baštini iz područja astronomije
9. Ključna medicinska otkrića novog vijeka; Kratki pregled povijesnog razvoja medicine na području hrvatskih zemalja
10. Preteče pojedinih područja i grana znanosti na području hrvatskih zemalja
11. Hrvatski prinosi znanosti, tehnologiji i društvu 19. i 20. stoljeća
12. KOLOKVIJ
13. Prijelomne znanstvene teorije; Hrvati predavači na inozemnim sveučilištima
14. Praktična primjena rada hrvatskih izumitelja svjetskog glasa
15. Istraživanje svemira; Hrvatski nobelovci i znanstvenici svjetskog ugleda