Ciljevi: Upoznati studente s ulogom fotografije i kinematografije te s načinima analize i pristupa njihovim sadržajima, prepoznajući elemente za rekonstrukciju povijesnog konteksta.
Sadržaj:  U povijesnom istraživanju sve je očitija potreba uz tradicionalne pisane arhivske dokumente koristiti i literarne radove, usmena svjedočanstva, sliku i film. Studentima će u tom smislu biti predstavljen  način analize i interpretacije vizualnih i audiovizualnih medija. U osnovnim crtama govorit će se o povijesnom razvoju spomenutih medija, te njihova primjena u novinarstvu, propagandi, stvaranju javnog mnijenja. U fokus istraživanja stavljaju se fotografija, film, televizija i novi mediji te interpretacija njihovih sadržaja i kriteriji za vjerodostojnost i objektivnost u rekonstrukciji povijesnog konteksta.

Burke P., Očevid, upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb 2003. (orig. Peter Burke, Eyewitnessing, The uses of images as historical evidence, London 2001.); Vitaljić S., Rat slikama, suvremena ratna fotografija, (2013), Zagreb: Algoritam.; Dant T. – Gilloch G., Pictures of the past: Benjamin and Barthes on photography and history, European Journal of Cultural Studies, 5 (2002) 1, str. 5.-25.; Cartmell D. – Hunter I.Q., Retrovisions.  Historical makeovers in film and literature, u: Cartmell D. (i dr.) Retrovisions. Reinventing the past in film and fiction, London, 2001., str. 1.-7.; Fiske J., Code, u: E. Barnouv (i dr.), International encyclopedia of communications, New York – Oxford 1989., str. 312.-316.

Rafaelić D., Kinematografija u NDH, , Zagreb 2013.; Turković H. – Majcen V., Hrvatska kinematografija, povijesne značajke, suvremeno stanje, filmografija (1991.2002), Zagreb 2003.; Mignemi A., Lo sguardo e l’immagine, La fotografia come documento storico, Torino 2003.; D’Autilia G., L’indizio e la prova, La storia nella fotografia, Milano 2005.; M. Peres (ur.), Focal Encyclopedia of photography, Oxford 2007.; R. Niemi, History in the media. Film and television, Santa Barbara 2006.; S. Zielinski, Audiovisions. Cinema and television as entr’actes in history, Amsterdam: 1999.  (orig. Zielinski S., Audiovisionen.  Kino und Fernsehen als Zwischenspiele, Reinbek bei Hamburg 1989.; Sorlin P., Memoria, narrazione, audiovisivo, Roma 2013.;  Carlotti A. L. (ur.), Usi e abusi dell’immagine fotografica, Milano 2000.; Grasso A., Fare storia con la televisione: l’immagine come fonte, evento, memoria, Milano 2006.; P. Ortoleva, Cinema e storia. Scene dal passato, Torino 1991.; P. C. Rivoltella, Cinema, u: F. Lever (i. dr.), La Comunicazione, il dizionario di science e tecniche, Roma 2002., str. 205.-209.; F. Lever, Fotografia, u: F. Lever (i. dr.), La Comunicazione, il dizionario di science e tecniche, Roma 2002., str. 513.-517.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeno);
2) Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a)    Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1)    seminarske obveze – 30%
2)    kolokviji – 20%

3) kolokvij – 20%

b)    Završni ispit – 30% ocjene
3)    usmeni ispit – 30%