Ciljevi kolegija: Uočiti kontinuitet i novine u razvoju srednjovjekovne filozofije u odnosu na antičku filozofiju. Upoznavanje i razumijevanje temeljnih problema i kategorija srednjovjekovne filozofije. Osposobiti studente za sustavno i argumentirano promišljanje i razumijevanje te uočavanje novih pitanja koja se otvaraju u srednjovjekovnoj filozofiji, kao i novih odgovora na pitanja za koja antička filozofija nije pružila zadovoljavajuće rješenje

Sadržaj kolegija: Značenje i mjesto «srednjeg vijeka» u kontekstu opće povijesti i povijesti filozofije. Susret grčke i kršćanske srednjovjekovne filozofije. Patristička filozofija (Klement Aleksandrijski, Origen, Grgur iz Nisse, Pseduo Dionizije Areopagita); Aurelije Augustin. Temeljni problemi srednjovjekovne filozofije: odnos vjere i uma, problem univerzalija, Bog, čovjek, svijet, osoba, dokazi Božje opstojnosti. Posrednik između grčke filozofije i kršćanskog Zapada: Severin Boetije. Prvi skolastički sustav: Ivan Scot Eriugena. Rasprava o unverzalijama. P. Abelard. Uspon skolastičke misli: A. Canterburyjski i ontološki dokaz. Arapska i židovska filozofija (Averroes, Avicena, Avicebron, Maimonides). Vrhunac skolastike. Uspostava velikih sustava i sinteza: Albert Veliki, Bonaventura, Toma Akvinski. Razlaganje sustava: Ivan Duns Skot, William Ockham i via moderna. Kasni srednji vijek: mistika Meister Eckharta. Nikola Kuzanski.

Fumagalli, Mt. – M. Parodi, M., Srednjovjekovna filozofija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2013., str. 273-410; Kušar, S., Srednjovjekovna filozofija, (Hrestomatija filozofije, 2), Školska knjiga, Zagreb 1996., str. 7-73.

Pročitati jedno od sljedećih djela: Copleston, F., A History of Philosophy II: Mediaeval Philosophy. Augustin to Scotus, A.P.Watt&Son, London 1976. ili srpski prijevod: isti, Historija filosofije II: Srednjovjekovna filosofija. Augustin-Skot, Beograd 1989.; Flasch, K., Das philosophische Denken im Mittelalter. Von Augustin zu Macchiavelli, Stuttgart, Reclam 1986; Gilson, E., Philosophie au Moyen Age. Des origines patristiques à la fin du XIVe siècle, Paris, Payot 1962.; Moreschini, Cl., Povijest patrističke filozofije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2009.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 30% (predana i prihvaćena
pisana verzija seminarskog rada)
2) 1. kolokvij – 20%
3) 2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)