Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.
Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Srednjovjekovna filozofija
Kratica predmeta POVD123 Šifra predmeta 101687
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Vježbe
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Stjepan Kušar
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail stjepan.kusar@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Damir Mravunac
Akademski stupanj Diplomirani sociolog i filozof Zvanje Asistent
Kontakt e-mail damir.mravunac@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 671
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi kolegija: Uočiti kontinuitet i novine u razvoju srednjovjekovne filozofije u odnosu na antičku filozofiju. Upoznavanje i razumijevanje temeljnih problema i kategorija srednjovjekovne filozofije. Osposobiti studente za sustavno i argumentirano promišljanje i razumijevanje te uočavanje novih pitanja koja se otvaraju u srednjovjekovnoj filozofiji, kao i novih odgovora na pitanja za koja antička filozofija nije pružila zadovoljavajuće rješenje

Sadržaj kolegija: Značenje i mjesto «srednjeg vijeka» u kontekstu opće povijesti i povijesti filozofije. Susret grčke i kršćanske srednjovjekovne filozofije. Patristička filozofija (Klement Aleksandrijski, Origen, Grgur iz Nisse, Pseduo Dionizije Areopagita); Aurelije Augustin. Temeljni problemi srednjovjekovne filozofije: odnos vjere i uma, problem univerzalija, Bog, čovjek, svijet, osoba, dokazi Božje opstojnosti. Posrednik između grčke filozofije i kršćanskog Zapada: Severin Boetije. Prvi skolastički sustav: Ivan Scot Eriugena. Rasprava o unverzalijama. P. Abelard. Uspon skolastičke misli: A. Canterburyjski i ontološki dokaz. Arapska i židovska filozofija (Averroes, Avicena, Avicebron, Maimonides). Vrhunac skolastike. Uspostava velikih sustava i sinteza: Albert Veliki, Bonaventura, Toma Akvinski. Razlaganje sustava: Ivan Duns Skot, William Ockham i via moderna. Kasni srednji vijek: mistika Meister Eckharta. Nikola Kuzanski.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati kontinuitet i novine u razvoju srednjovjekovne filozofije u odnosu na antičku filozofiju; 2. Interpretirati temeljne probleme i kategorije srednjovjekovne filozofije; 3. Od (naučenog) formulirati nova pitanja koja se otvaraju u srednjovjekovnoj filozofiji; 4. Samostalno se koristiti literaturom vezanom uz srednjovjekovnu filozofiju.
Literatura
Obvezna

Fumagalli, Mt. – M. Parodi, M., Srednjovjekovna filozofija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2013., str. 273-410; Kušar, S., Srednjovjekovna filozofija, (Hrestomatija filozofije, 2), Školska knjiga, Zagreb 1996., str. 7-73.

Dopunska

Pročitati jedno od sljedećih djela: Copleston, F., A History of Philosophy II: Mediaeval Philosophy. Augustin to Scotus, A.P.Watt&Son, London 1976. ili srpski prijevod: isti, Historija filosofije II: Srednjovjekovna filosofija. Augustin-Skot, Beograd 1989.; Flasch, K., Das philosophische Denken im Mittelalter. Von Augustin zu Macchiavelli, Stuttgart, Reclam 1986; Gilson, E., Philosophie au Moyen Age. Des origines patristiques à la fin du XIVe siècle, Paris, Payot 1962.; Moreschini, Cl., Povijest patrističke filozofije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2009.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni)

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 30% (predana i prihvaćena
pisana verzija seminarskog rada)
2) 1. kolokvij – 20%
3) 2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.76 20
Kolokvij-međuispit 0.76 20
Seminarski rad 1.14 30
Ukupno tijekom nastave 3.86 70
Završni ispit 1.14 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij: 8. nastavni termin; 2. kolokvij: 14. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvod: Čemu srednjovjekovna filozofija ("lekcija skolastike")?
2. Patristika, skolastika i pitanje kronologije srednjovjekovne povijesti
3. Historiografske odredbe skolastike
4. Skolastika kao oznanstvenjivanje znanja; pojam auctoritas
5. Strukturna obilježja skolastike
6. Karolinška renesansa (8.-10. st); Alkuin i Eriugena
7. Rana skolastika (10.-12. st.): artes liberales, monasi i dijalektičari
8. Fides quaerens intellectum (Anzelmo Canterburyski) – Intellectus quaerens fidem (Petar Abelard)
9. Doba univerziteta i "visoka skolastika" (13.-14. st)
10. Recepcija Aristotelove filozofije: islamsko-židovsko posredovanje; Albert Veliki
11. Pokušaji sinteze: Bonaventura i Toma Akvinski
12. Autoafirmacija filozofije i heterodoksni aristotelizam
13. Franjevačka škola ("Škotov put")
14. Nominalizam (Vilim Ockham); problem slobode
15. Kasna skolastika i interes za prirodne znanosti
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar: tekstovi i način rada
2. Bonaventura: Reductio artium ad theologiam i usustavljivanje znanja
3. Mehanička umijeća
4. Osjetilna spoznaja
5. Filozofska spoznaja
6. Sveto pismo
7. "Šest svjetala" i šest dana stvaranja
8. Osjetilna spoznaja i teologija
9. Mehanička umijeća i teologija
10. Razumska filozofija i teologija
11. Prirodna filozofija i teologija
12. Ćudoredna filozofija i teologija
13. Toma Akvinski i dokazivanje Božjeg postojanja: Quinque viae
14. 1.2. i 3. put (via)
15. 4. i 5. put (via)