Cilj predmeta je na temelju povijesnih izvora dati pregled Domovinskoga rata, odnosno njegova uzroka, tijeka i posljedica. Na predavanjima bi bile obrađena politička i vojna problematika, ali i nastojanje hrvatskih vlasti da s predstavnicima Srba u Hrvatskoj postignu dogovor o rješenju srpskoga pitanja u Hrvatskoj. Na temelju zakona Republike Hrvatske prikazat će se stupanj autonomije i etničkih prava koja su bila osigurana nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, a kroz dokumente i memoarsko gradivo rekonstruirala bi se i politika međunarodne zajednice i njena uloga u mirovnim inicijativama od međunarodnog priznanja Hrvatske do mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Planirani seminari temeljili bi se na odabranom arhivskom gradivu (dokumentima, fotografijama i video zapisima) koje posjeduje Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata. Arhivsko gradivo bilo bi prilagođeno predavanju, kao temelj za razumijevanje političkih događaja u procesu osamostaljenja suvremene hrvatske države, te postizanja punog suvereniteta i teritorijalnog integriteta u njenim međunarodno priznatim granicama.

Nikica Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb, 2005; Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat (Zdenko Radelić, Davor Marijan, Nikica Barić, Albert Bing i Dražen Živić), Zagreb, 2006.; Slom Titove armije (JNA i raspad Jugoslavije, 1987.-1992.), Golden marketing – Tehnička   knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2008.; Mirko Valentić: Rat protiv Hrvatske1991. – 1995.,Velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010.

Ozren Žunec, Goli život – socijetalnedimenzijepobuneSrbauHrvatskoj, I-II, Zagreb, 2007.; Ujedinjeni narodi, Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, ur. Anđelko Milardović, Osijek, 1995.; Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 56, 22. prosinca 1990.; Borisav Jović, Poslednji dani SFRJ: Izvodi iz dnevnika. Beograd, 1995.; Veljko Kadijević, Moje viđenje raspada, Beograd, 1993.; Milislav Sekulić, Knin je pao u Beogradu, Nidda Verlag, Bad Vilbel, 2000.; Davor Domazet Lošo, Hrvatski domovinski rat 1991.-1995. – strateški pogled, Zagreb, 2010.; Ante Nazor, Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih, Zagreb, 2012., itd.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: nedovoljan (1) – 0 do 49,9% dovoljan (2) – 50 do 64,9% dobar (3) – 65 do 79,9% vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) seminarske obveze– 30% 2) 1. kolokvij –20% 3) 2. kolokvij –20%

b) Završni ispit – 30% ocjene 4) usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)