Cilj kolegija je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavi, seminarskog rada i samostalnog istraživačkog rada upoznati studente s osnovnim značajkama nastanka samostalne Republike Hrvatske. Sadržaj kolegija: kolegij obuhvaća razdoblje od 1980. do 1998., odnosno jugoslavensku krizu, njezin ratni rasplet, nastanak samostalne hrvatske države te uspostavu ustavno-pravnog poretka na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske. Težište kolegija bit će na političkoj, vojnoj, diplomatskoj i društvenoj povijesti.

Barić N. (2005.), Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb., (izabrani dijelovi). 

Marijan D. (2008.), Slom Titove armije. JNA i raspad Jugoslavije 1987.-1992., Zagreb, (izabrani dijelovi).

Miškulin I. (2011.), An Avoidable Failure: Peacekeeping in Croatia 1991-1995, Review of Croatian History, 7 (2011) 1;

Nobilo M. (2000.), Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Zagreb, (izabrani dijelovi).

Touval S. (2002.), Mediation in the Yugoslaw Wars: The Critical Years 1990-1995, London, (izabrani dijelovi).

1.      Redovito pohađanje nastave – manje od 30% neopravdanih izostanaka

2.      Uredno izvršene seminarske obaveze – seminarska obveza (istraživačka skupina)

3.    Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % bodova tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti –    kumulativno  ostvareno na seminarskim obvezama i kolokviju.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze i kolokvij.

Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0-49,9%

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a)      Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

1)      seminarske obveze – 30%

2)      kolokvij – 40%

b)      Završni ispit – 30% ocjene

                       usmeni ispit – 30% (za prolaz nužno je riješiti 50% ispita)