Sadržaj kolegija: Kolegij je usmjeren na analizu suvremenih socioloških teorija, pri čemu je naglasak na njihovoj sistematskoj, a ne kronološkoj podjeli. U središtu su pozornosti mikrosociološki pristupi pojedincima i njihovim međusobnim interakcijama. Obrađuju se teorije simboličkog interakcionizma, dramaturški pristup, fenomenologijska sociologija, etnometodologija te teorije devijantnosti u interakcionističkoj perspektivi. Predmet su kolegija i različiti pokušaji integracije mikro i makro razine u sociologiji u okviru teorija razmjene, racionalnog izbora i mreže.

Ciljevi kolegija: Upoznati studente s glavnim teorijama suvremene sociologije te ih osposobiti da navedene teorije analiziraju i kritiziraju. Naglasak je na sakupljanju znanja, kritičkom prosuđivanju i primjeni postojećih koncepata i teorija na današnje društvo.

Berger, P. L., Luckmann, T. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje, Zagreb: Naprijed.; Goffman, E., (2000). Kako se predstavljamo u svakodnevnom životu, Beograd: Geopoetika.; Haralambos, M., Holborn, M., (2002). Sociologija: teme i perspektive, Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja).; Hechter, M. i Kanazawa, S., (1997). Sociological Rational Choice Theory, Annual Review of Sociology, 23, pp. 191-214.; Kalanj, R., (2005). Suvremenost klasične sociologije, Zagreb: Politička kultura (odabrana poglavlja).; Mead, G. H., (2003). Um, osoba i društvo sa stajališta socijalnog biheviorista, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Ritzer, G., (1997). Suvremena sociologijska teorija, Zagreb: Nakladni zavod Globus (odabrana poglavlja).; Spasić, I., (2004). Sociologije svakodnevnog života, Beograd: Radunić (odabrana poglavlja).; Turner, J. H., Stets, J. E., (2011). Sociologija emocija, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (odabrana poglavlja).

Abercrombie i sur., (2008), Rječnik sociologije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Calhoun, C. J. et al., ur., (2002), Contemporary sociological theory, Oxford: Blackwell Publishing.; Connell, R. W., (1997), Why is Classical Theory Classical?, American Journal od Sociology, 6(102), pp. 1511-1557.; Esser, H., (1993), The rationality of Everyday Behavior: A Rational Choice Reconstruction of the Theory of Action by Alfred Schutz, Rationality and Society, 5(1), pp. 7-31.; Giddens, A., (2007), Sociologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus.; Kunzmann, P., Burkard, F.-P., Wiedmann, F., (2001), Atlas filozofije, Zagreb: Golden marketing.; Kuvačić, I., ur., (1990), Suvremene sociološke teorije, Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.; Matić, R., (2003), Društvena promocija bezakonja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.; Mauzelis, N. (2000), Sociologijska teorija: što je pošlo krivo?, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Pavić, Ž., (1994), Fenomenologija i sociologija: uvod u ‘refleksivnu sociologiju’, Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 3(2/3 (10/11)), str. 279-295.; Ritzer, G., Goodman, D. J., (2004), Sociological theory, New York: McGraw-Hill.; Simonović, K., (2008), Prema sociologijskoj konceptualizaciji emocija, Socijalna ekologija, 17(2), str. 149-165.; Thoits, P. A., (1989), The sociology of emotions, Annual Review of Sociology, 15, pp. 317-342.

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave.
2. Uredno izvršene seminarske obveze: seminarsko izlaganje u obliku prezentacije i predaja pisanog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarske obveze i dva pismena kolokvija)
2. Završni pismeni ispit

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

a)  seminarske obveze  – 10%

b) kolokviji – 60%

2. Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%