Ciljevi kolegija: Upoznati studente s glavnim teorijama suvremene sociologije te ih osposobiti da navedene teorije analiziraju i kritiziraju. Naglasak je na sakupljanju znanja, kritičkom prosuđivanju i primjeni postojećih koncepata i teorija na današnje
društvo.

Sadržaj kolegija: U okviru kolegija obrađuju se teorije značajnih suvremenih sociologa, poput N. Eliasa, A. Giddensa, P. Bourdiea i J. Habermasa. Kolegij započinje analizom različitih pokušaja integracije makro i mikro razine u sociološkoj teoriji. Pritom se obrađuju teorije N. Eliasa, A. Giddensa, P. Bourdiea i J. Habermasa. Također, predmet kolegija su postmoderne teorije J. Baudrillarda i J.-F. Lyotarda,  poststrukturalizam M. Foucaulta te pregled feminističkih teorija. Kolegij je zaokružen primjenom socioloških paradigmi u drugim znanostima s posebnim naglaskom na suradnju prirodnih i društvenih znanosti.

Baudrillard, J. (2001). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta.; Bourdieu, P. (1999). Nacrt za jednu teoriju prakse. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (str. 245-253).; Elias, N. (1996). O procesu civilizacije: sociogenetska i psihogenetska istraživanja. Zagreb: Antibarbarus (str. 55-98).; Foucault, M. (1994). Znanje i moć. Zagreb: Nakladni zavod Globus (str. 173-181).; Foucault, M. (2002. Riječi i stvari: arheologija humanističkih znanosti. Zagreb: Golden marketing (str. 417- 431).; Haralambos, M., Holborn, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja).; Katunarić, V. (1990). Teorija društva u Frankfurtskoj školi. Zagreb: Globus (str. 105-123).; Mouzelis, N. (2000). Sociologijska teorija: što je pošlo krivo?. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (odabrana poglavlja).; Ritzer, G. (1997). Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus(odabrana poglavlja).; Ritzer, G. (2009). Savremena sociološka teorija i njeni klasični koreni. Službeni glasnik (odabrana poglavlja).; Ritzer, G. (1999). McDonaldizacija društva. Zagreb: Jesenski i Turk (str. 15-55).; Spasić, I. (2004). Sociologije svakodnevnog života.Beograd:Societas (odabrana poglavlja).; Zeman, Z. (2004). Autonomija i odgođena apokalipsa:sociologijske teorije modernosti i modernizacije. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (odabrana poglavlja).

Abercrombie, N., Hill, S., Turner, Bryan S. (2008). Rječnik sociologije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Baudrillard, J. (2001). Simulacija i zbilja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Beck, U. (2001). Pronalaženje političkoga: prilog teoriji refleksivne modernizacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Beck, U. (2004). Moć protiv moći u doba globalizacije : nova svjetskopolitička ekonomija. Zagreb: Školska knjiga.; Bourdieu, P. (2011). Distinkcija: društvena kritika suđenja. Zagreb: Antibarbarus.; Calhoun, C. J. (2007). Contemporary sociological theory. Oxford: Blackwell Publishing.; Castells, M. (2000- 2003). Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura. Zagreb: Golden marketing.; Castells, M. (2003). Internet galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Elias, N. (2007). Što je sociologija?. Zagreb: Antibarbarus.; Giddens, A. (2000). Preobrazba prisnosti: spolnost, ljubav i erotika u modernim društvima. Split: Laus.; Giddens, A. (2005). Odbjegli svijet: kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Klub studenata sociologije Diskrepancije.; Giddens, A.(2007). Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus.; Habermas, J. (2009). Moderna – nedovršen projekt, Politička misao, 46(2), 96-111.; Kalanj, R. (2004). Globalizacija i postmodernost: ogledi o misliocima globalne kompleksnosti. Zagreb: Politička kultura.; Kuvačić, I. (1990). Suvremene sociološke teorije. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.; Ritzer, G., Goodman, D. J. (2004). Sociological theory. New York: McGraw-Hill.; Sewell, W. (1992). A Theory of Structure: Duality, Agency and Transformation, American Journal of Sociology, 98, 1-29.; Sorić, M. (2012). Refleksivnost u sociologiji Pierrea Bourdieua: nadilaženje socioloških dihotomija, Socijalna ekologija, 21(3), 329- 344.; Turner, J. H. (1986). Review: The Theory of Structuration, The American Journal of Sociology, 91(4), 969-977.; Zlatar, J. (2008). Anthony Giddens: refleksivna projekcija osobnosti, Revija za sociologiju, 39(3), 161-182.

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave.
2. Uredno izvršene seminarske obveze: izlaganje i predaja seminarskog rada u zadanom vremenskom terminu.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarske obveze izvršene na vrijeme i dva pismena kolokvija)
2. Završni pismeni ispit

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

a)  seminarske obveze  – 10%

b) kolokviji – 60%

2. Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%