Kolegij se sastoji od odabranih tema iz europske i svjetske povijesti „dugog 19. stoljeća“. tj od Francuske revolucije do 1918. godine kada su se na mnogostruke načine preobrazili europski i svjetski politički i društveni odnosi. Cilj je upoznati studente s osnovama modernizacijskih procesa posebno procesa političke modernizacije tj. oblikovanja suvremene države i nastanka suvremenog pojma suvereniteta. Historiografskom raščlambom najvažnijih procesa, događaja i osoba europske i svjetske povijesti 19. stoljeća studenti će biti u stanju razumjeti i kritički vrednovati historiografske interpretativne okvire navedenog razdoblja, razdoblja koje je u ideološkom, političkom i svjetonazorskom kontekstu odredilo europsku i svjetsku povijest sve do naših dana.

• Ch. – Tilly, L. -Tilly, R. – Tilly, Buntovno stoljeće 1830.-1930.
• A. J. P., Taylor, Borba za prevlast u Europi 1848.-1918., Sarajevo 1968.

• A. J. P., Taylor, Habsburška Monarhija 1809-1918, Zagreb, 1990.
• Cravetto (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008.
• M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Zagreb, 2006.
• I. Bibo, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.
• E H. Mendras, Europa i Europljani: Sociologija Zapadne Europe, Zagreb 2004.
• E. Hobsbawm, Doba kapitala, Zagreb 1989.
• E. Hobsbawm, Doba revolucije, Zagreb 1987.
• M. Howard, Rat u europskoj povijesti, Zagreb 2002.
• P. Renouvin, Evropska kriza i prvi svjetski rat, Zagreb 1956.
• A. Soboul, Francuska revolucija, Zagreb 1989.
• Povijest svijeta od početka do danas, Naprijed, Zagreb [1976] / (2. izdanje, Zagreb 1990).
• J. M. Roberts, J. M., Povijest Europe, AGM, Zagreb 2002.
• J. Carpentier, F. Lebrun, Povijest Francuske, Barbat, Zagreb 1999.
• A. Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1993.,
• J. Matuz, Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb 1992.
• G. Procacci, Povijest Talijana, Barbat, Zagreb 1996.
• Ch. Sellers, – H. May, N. R. – McMillen, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Barbat, Zagreb 1996.
• G. M., Trevelyan, G. M., Povijest Engleske, Zagreb 1956.
• D. Agičić, Podijeljena Poljska 1772.-1918., Srednja Europa, Zagreb 2004.
• I. T. Berend/G. Ranki, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914., Zagreb, 1996.
• H.-U. Wehler, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada .

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada – 12%)
2) 1. kolokvij – 25%

3) 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)