Ciljevi predmeta:

Produbiti poznavanje i razumijevanje osnovnih sociologijskih pojmova, koncepata, teorijskih i istraživačkih pristupa modernom društvu i modernizaciji.

Sadržaj predmeta:

Predavanja: analiza markantnih primjera sociologijske analize modernog društva i modernizacije na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, na primjerima relevantnih ideja i djela M. Webera, T. Parsonsa, A. Giddensa, U. Becka, A. Tourainea, M. Castellsa. Problemi fenomenologije (kasno)modernog društva, refleksivne modernizacije i rekonceptualizacije sociologije, (ne)postojanja postmodernog društva, društva rizika, subpolitike, devastacije okoliša, novih društvenih pokreta kao agensa učinkovitije politike, mrežnog društva i umrežavanja svijeta, globalizacije i ugrožavanja nacionalnih i pojedinačnih identiteta.

Seminar: analiziranje najvažnijih tema kolegija, s naglaskom na razvijanju osjećaja za sociologijsko razumijevanje i analizu zadane teorijske građe i društvene zbilje. Studenti u seminaru sudjeluju izravno, u raspravi, te kraćim pismenim prilozima i izradbom kraćeg seminarskog rada.

Timski rad: studenti će izabrati jednu od ponuđenih tema unutar kategorija A) terenske nastave (a. posjet aktualnim događanjima u Zagrebu; b. prepoznavanje znakova modernosti i postmodernosti u Zagrebu) i B) vježbi (a. analiza dokumentarnih ili igranih filmova) – na temelju čega će morati izraditi jednu grupnu usmenu prezentaciju u Power Point-u. Na ovaj način se od studenata očekuje da nastave razvijati sluh za prepoznavanje znakova modernosti i postmodernosti u sredini u kojoj žive te da samostalno razvijaju istraživački interes na širokom području socioloških tema.

Zeman, Z. (2004). Autonomija i odgođena apokalipsa. Sociologijske teorije modernosti i modernizacije. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (izabrana poglavlja); Giddens, A. (2007). Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus. (poglavlja: 3. Svijet u promjeni, 48-77.; 12. Moderne organizacije, 344-371.) ; Beck, U., Grande i E. (2006.). Kozmopolitska Europa – društvo i politika u drugoj moderni. Zagreb: Školska knjiga. (izabrana poglavlja) ; Vercellone, C. (2007). Kognitivni kapitalizam. Zagreb: Politička kultura. (izabrana poglavlja) ; Inglehart, R. i Welzel, C. (2007). Modernizacija, kulturna promjena i demokracija. Zagreb: Politička kultura. (izabrana poglavlja) ; Castells, M. (2000). Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden Marketing. (poglavlja: 1. Revolucija informacijske tehnologije; 2) Informacijska ekonomija i proces globalizacije). 

Rogić, I. (2000). Tehnika i samostalnost. Okvir za sliku treće hrvatske modernizacije. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. ; Beck, U. (1996). O zastarijevanju društveno znanstvenih pojmova. Osnove teorije refleksivne modernizacije. Socijalna ekologija, Vol. 5, No. 1: 83-99. ; Katunarić, V. (1996). Zbunjujući sugovornik: postmoderne teorije društva. Socijalna ekologija, Vol. 4, No. 1: 35-52. ; Kalanj R. (1994). Postmoderna situacija i ekološka kriza. Socijalna ekologija, Vol. 3, No. 1: 17-26. ; Kalanj, R. (1994). Modernost i napredak. Zagreb: Antibarbarus. ; Katunarić, V. (1994). Labirint evolucije. Hrvatsko sociološko društvo, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Zagreb. ; Krishan, K. (1998). The Rise of Modern Society. Aspects of the Social and Political Development of the West. Oxford: Basil Blackwell. ; Giddens, A. (1990). The Consequences of Modernity. Stanford, California: Stanford University Press. (izabrana poglavlja) ; Beck, U., Giddens, A. i Lash, S., ur. (1994). Reflexive Modernization. Stanford, California: Stanford University Press. (izabrana poglavlja).

1. Redovito pohađanje nastave

– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze i obaveze vježbi/terenske nastave

– individualni pisani seminarski rad i izlaganje, te pripremljeno i izloženo grupno izlaganje;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

– kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1) Nastavne aktivnosti

– seminarsko izlaganje; izlaganje/prezentaciju iz kombinacije terenske nastave i vježbi; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

2) Završni ispit (usmeni).

– minimum za prolaz je 50% ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je temeljena na bazi 100 bodova:

• dovoljan (2) – 50-64% bodova
• dobar (3) – 65-79% bodova
• vrlo dobar (4) – 80-89% bodova
• izvrstan (5) – 90% i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarsko izlaganje – maks. 15 bodova (A Pismeni rad: a) struktura i sadržaj maks. 4 boda; b) tehničke propozicije i jezik maks. 3,5 boda / B Usmeno izlaganje: a) struktura i sadržaj maks. 4 boda; b) organizacija i jasnoća izlaganja 3,5 boda)

2) timski rad – maks. 15 bodova (fokus na zadanu temu maks. 5 bodova; poticanje na raspravu i kvaliteta odgovara na postavljena pitanja maks. 4 boda; organizacija i jasnoća u izlaganju maks. 3 boda; inovativnost i originalnost te povezanost s predavanjima maks. 3 boda) 

3) 1. kolokvij – maks. 20 bodova (7 pitanja, svako s različitim brojem bodova, do maksimalnih 20); 

4) 2. kolokvij – maks. 20 bodova (7 pitanja, svako s različitim brojem bodova, do maksimalnih 20); 

b) Završni ispit – 30% ocjene

5) Završni ispit – maks. 30 bodova (usmeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).