Ciljevi: Glavni je cilj kolegija ukazati studentima da unutar političkih, gospodarskih i društvenih zbivanja tijekom stoljeća postoji i svenazočna, ali do sada (barem u hrvatskoj historiografiji) slabije obrađena sastavnica svakodnevne povijesti. Takvim pristupom – popraćenim mnogobrojnim primjerima – proučavanje prošlosti dobiva nove dimenzije i puninu životnosti. Sadržaj: Na primjerima iz raznih dijelova Europe, ali i iz hrvatskih područja, izložit će se oblici stanovanja, vjerski i obiteljski život, zajedništvo „pod istim krovom“, život u gradskim i seoskim kućama, uvjeti stanovanja, podjele obveza, obiteljska „hijerarhija“, namještaj i razni uporabni predmeti, privatnost, prehrana, ali i odijevanje, higijena, oblici ophođenja, pojedinačni interesi, osjećaji i dr.

M. Bertoša, Izazovi povijesnoga zanata: lokalna povijest i sveopći modeli, Zagreb 2002. (poglavlja: Treći jahač apokalipse: Istra u doba gladi i tifusa, str. 59.-114.; Dolična i nedolična svakodnevica: vizitacijski zapisi puljskoga biskupa Eleonora Pagella iz godine 1690., str. 175.-195.; Prijepori oko liječničke condotte u Rovinju: primjeri iz XVII.- XVIII. st., str. 197.-203.; Udah dima, šmrk burmuta, žvak duhana: istarski primjeri „negativne socijalizacije“ u XVIII. stoljeću, str. 205.-223.; Je li etnologija „teritorij povjesničara“, str. 297.-311; Demografija predindustrijske Europe: od statističke analize do „zlokobnih tajni“, str. 313.-349.; U početku bijahu sir i crvi, str. 351.-357.; Alfabetizacija ili ulazak u učenu kulturu, str. 367.-374.).; M. Gross, Mikrohistorija, dopuna ili suprotnost makrohistoriji?, OTIUM. Časopis za povijest svakodnevice, 2 (1994) 1-2, str. 17.-35.; S. Leček, Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918.-1941., Zagreb 2003. (str. 1.-20., 25.-36., 289.-508.); R. Sarti, Živjeti u kući: stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500. – 1800.), Zagreb 2006.

A History of private Life (sv. II., III., IV) (eds P. Aries, G. Duby), The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge 1999.; M. Douglas, Čisto i opasno, Zagreb 2004.; N. Foster, Jelo iza samostanskih zidina, Zagreb 1992.; C. Ginzburg, Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. Stoljeća. Zagreb 1989.; K. Kaser, Privatni život u jugoistočnoj Europi. OTIUM. Časopis za povijest svakodnevice, 2 (1994) 1-2, str. 48.-55.; N. Zemon Davis, Povratak Martina Guerrea. Zagreb 2001.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan(1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)