Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2014. / 2015. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija		 2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Uvod u urbanu sociologiju
Kratica predmeta SOCP4-3 Šifra predmeta 97917
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Anka Mišetić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail anka.misetic@pilar.hr Telefon +385 (1) 4886 814
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi predmeta:

Razumijevanje uloge grada u društvu i društvenim procesima. Upoznavanje s društvenim teorijama grada.

 

Sadržaj predmeta:

Grad i društvo; urbana sociologija – teorijski modeli; čikaška škola urbane sociologije; povijesno-institucionalna škola; socijalno-geografska škola; morfološka škola, interakcionistički  pristup gradu; grad i modernizacija; grad i postmoderna, urbanosociološka istraživanja u hrvatskoj sociologiji.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 Definirati osnovne pojmove grada i urbanizacije. Prepoznati ulogu i značaj pojma grada u širem društvenom kontekstu. Sažeti glavne značajke teorije o gradu u sociologiji. Izdvojiti ključne riječi teorije Čikaške škole urbane sociologije. Izdvojiti glavne predstavnike Čikaške škole urbane sociologije. Razlikovati teorijske pristupe gradu u drugoj polovici 20. st. Interpretirati osnovne ideje urbane sociologije.
Literatura
Obvezna

Čaldarović, O. (1985). Urbana sociologija. Zagreb: Globus.; Vresk, M. (2002). Razvoj urbanih sistema u svijetu. Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska

Low, S.M. (2006). Promišljanje grada. Zagreb: Jesenski i Turk.; Mumford, L. (1968). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed.; Rogić, I., Salaj, M. (1999). Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze –izložen ili napisan seminarski rad;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom radu i na dva kolokvija.
Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti  – seminarski rad; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

2) Završni ispit (pismeni).
Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64,9 bodova

dobar (3) – 65 -79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarski rad – max. 10 bodova (izlaganje na vrijeme / predan na vrijeme – max. 2 boda; kvaliteta izlaganja / rada – max. 2 boda; razina obrađenosti teme – max. 4 boda; komentar – max. 2 boda);

2) 1. kolokvij – max. 30 bodova;

3) 2. kolokvij – max. 30 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene

4) završni ispit – max. 30 bodova (3 pitanja po max. 10 bodova -za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 0.8 0
Seminarski rad 0.22 10
Kolokvij-međuispit 0.66 30
Kolokvij-međuispit 0.66 30
Ukupno tijekom nastave 2.34 70
Završni ispit 0.66 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij: 8. tjedan nastave; 2. kolokvij: 15. tjedan nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: grad i društvo, urbana sociologija.
2. Glavni teorijski pristupi: povijesno-institucionalni, socijalno-geografski, morfološki.
3. Teorijska uporišta: njemčka škola (Weber, Simmel, Tonnies).
4. Uvjeti i kontekst nastanka Čikaške škole.
5. Teorijski okvir i metodološki doprinosi Čikaške škole.
6. Glavni predstavnici Čikaške škole i njihov doprinos (Thomas, Park).
7. Glavni predstavnici Čikaške škole i njihov doprinos (Wirth, Burgess).
8. Kolokvij.
9. Kulturno-historijska analiza grada – Mumford.
10. Neomarksistički autori: Lefevbre, Castells, Harvey.
11. Grad i modernizacija/postmodernizacija.
12. Postindustrijski grad i nove tendencije.
13. Ulica, susjedstvo, kvart – socioprostorna analiza transformacija.
14. Suvremena hrvatska urbanizacija.
15. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar.
2. Rad na tekstovima vezanim uz glavne teorijske pristupe.
3. Simmel: Metropolis i duhovni život.
4. Rad na tekstovima vezanim uz Čikašku školu.
5. Rad na tekstovima vezanim uz Čikašku školu.
6. Rad na tekstovima vezanim uz Čikašku školu.
7. Rad na tekstovima vezanim uz Čikašku školu.
8. Kolokvij.
9. L. Mumford: Grad u historiji (odabrana poglavlja).
10. L. Mumford: Grad u historiji (odabrana poglavlja).
11. S. M. Low: Promišljanje grada (odabrana poglavlja).
12. S. M. Low: Promišljanje grada (odabrana poglavlja).
13. S. M. Low: Promišljanje grada (odabrana poglavlja).
14. I. Rogić, M. Salaj (ur.) Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji (odabrana poglavlja).
15. Kolokvij.